settings icon
share icon
Pitanje

Šta je kulturološki relativizam?

српски

Odgovor


Kulturološki relativizam je stanovište po kome su sva verovanja, običaji i etika relativni za pojedinca unutar njegovog društvenog konteksta. Drugim rečima „ispravno" i „neispravno" su određeni kulturom; ono što se smatra moralnim u jednom društvu može da se smatra nemoralnim u drugom, a pošto ne postoji nijedan univerzalni standard moralnosti, niko nema prava da sudi običajima drugih društava.

Kulturološki relativizam je široko prihvaćen u modernoj antropologiji. Pobornici kulturološkog relativizma veruju da su sve kulture vredne same po sebi i da imaju jednaku vrednost. Različitost kultura, čak i onih koje imaju problematična moralna verovanja ne treba da bude shvaćeno u kontekstu ispravnog i pogrešnog ili dobrog ili lošeg. Današnji antropolozi smatraju sve kulture legitimno jednakim izrazom ljudskog postojanja i da ih treba proučavati sa neutralnog stanovišta .

Kulturološki relativizam je usko povezan sa etičkim relativizmom, koji gleda na istinu kao na promenljivu, a ne apsolutnu kategoriju. Ono što sačinjava dobro ili loše isključivo određuje pojedinac ili društvo. Pošto istina nije objektivna, ne postoji objektivan standard koji može da se primeni na sve kulture. Niko ne može da kaže da li je neko u pravu ili ne; to je lična stvar i nijedno društvo ne može da donosi sud o drugom društvu.

Kulturološki relativizam ne vidi ništa suštinski loše (niti suštinski dobro) u bilo kojoj kulturi. Stoga, drevne prakse samo-sakaćenja i žrtvovanja ljudi kod Maja nisu ni dobro ni loše; one su samo obeležja jedne kulture, slične američkom običaju puštanja petardi tokom praznika 4. juli. Ljudske žrtve i petarde- oba su samo različiti proizvodi drugačijih društava.

U januaru 2002., kada je predsednik Buš nazvao teroriste„osovinama zla", pobornici kulturološkog relativizma bili su prestrašeni. Za relativistu je anatema da jedno društvo prozove drugo društvo „zlim". Trenutni pokret da se „razume" radikalni islam – umesto da se protiv njega povede borba – je jedan znak da relativizam na dobitku. Relativista veruje da zapad ne treba da nameće svoje ideje islamskom svetu, uključujući i to da je samoubilački bombaški napad zlo. Prema relativistvima, islamsko verovanje u neophodnost džihada je isto tako opravdano kao i bilo koje verovanje zapadne civilizacije i Amerika, takođe, snosi odgovornost za napade 11. septembra, koliko i teroristi.

Kulturološki relativisti se, uošteno govoreći, protive misionarskom radu. Kada evanđelje prodre u srca i promeni živote, neke kulturološke promene se uvek dese. Na primer, kada su Don i Karol Ričardson evangelizirali Savi pleme u Holandskoj Novoj Gvineji 1962. godine, pleme se promenilo; konkretno- odustali su od svog ukorenjenog običaja kanibalizma i ubijanja udovica tokom obredne ceremonije sahranjivanja muževa na lomači. Pobornici kulturološkog relativizma možda mogu da krive Ričardsone za kulturološki imperijalizam, ali većina bi se složila da je ukidanje kanibalizma dobra stvar. (Za potpunu priču o obraćenju plemena Savi,kao i izlaganje o kulturološkoj reformi u odnosu na misije, vidi knjigu Dona Ričardsona, „Dete mira").

Kao hrišćani, vrednujemo sve ljude, bez obzira na kulturu, jer znamo da su svi ljudi stvoreni prema Božijem liku (Postanje 1:27). Takođe, priznajemo da je različitost kultura divna stvar i razlike u hrani, oblačenju, jeziku itd. treba da se čuvaju i cene. U isto vreme, znamo da, zbog greha, nisu sve prakse u okviru kulture pobožne ili na dobrobit toj kulturi. Istina nije subjektivna (Jovan 17:17); istina je apsolutna i postoji moralni standard kome će svi narodi iz svih kultura polagati račun (Otkrivenje 20:11-12).

Naš cilj kao misionara nije da pozapadnjačimo svet. Umesto toga, naš cilj je da donesemo svetu dobru vest o spasenju u Hrista. Poruka evanđelja će podstaći društvenu reformu u onoj meri u kojoj će, bilo koje društvo, čije prakse nisu u skladu sa Božijim moralnim standardom, da se promeni – na primer poligamija, ropstvo će se ukinuti pod uticajem Božije reči (vidi Dela 19). Kod pitanja koja nisu ni moralna, ni nemoralna, misionari teže da sačuvaju i poštuju kulturu ljudi kojima služe.

English



Vrati se na Srpsku stranu

Šta je kulturološki relativizam?
Podelite ovu stranicu: Facebook icon Twitter icon Pinterest icon Email icon
© Copyright Got Questions Ministries