Pitanje
Koje su jake a koje slabe strane viđenja da će se Uznesenje desiti nakon Nevolja (posttribulacionizam)?
Odgovor
Kada razmatramo bilo koje pitanje koje uključuje eshatologiju (proučavanje zadnjih vremena), važno je da zapamtimo da se skoro svi kršćani slažu oko sljedeće tri stvari:
1) Dolazi vrijeme velikih nevolja kakve svijet nikad nije vidio,
2) Nakon Nevolja, Krist će se vraiti da uspostavi svoje kraljevstvo na zemlji,
3) Desiće se Uznesenje – prelazak vjernika iz smrtnosti u besmrtnost – kako jeopisano u Ivanu 14:1-3, 1. Korinćanima 15:51-52 i 1. Solunjanima 4:16-17. Jedino pitanje vezano za vrijeme Uznesenja je: Kada će se ono desiti u odnosu na Nevolje i Drugi dolazak?
Postoje tri glavne teorije o vremenu Uznesenja: vjerovanje da će se ono desiti prije nego što Nevolje počnu (pretribulacionizam), vjerovanje da će se desiti u sredini Nevolja (midtribulacionizam) i vjerovanje da će se dogoditi na kraju nevolja (posttribulacionizam). Ovaj članak se bavi posebno posttribunalističkim gledištem.
Posttribulacionizam naučava da će se Uznesenje desiti na kraju, ili blizu kraja Nevolja. Tada će crkva sresti Krista u zraku a zatim se vratiti na zemlju radi započinjanja Kristovog kraljevstva na zemlji. Drugim riječima, Uznesenje i Njegov drugi dolazak (da uspostavi svoje kraljevstvo) se dešavaju skoro u isto vrijeme. Prema ovom učenju, Crkva prolazi kroz cijeli period od sedam godina Nevolja. Rimokatolička crkva, grčka Pravoslavna i mnoge protestantske denominacije se zalažu za posttribulacionističko gledište Uznesenja.
Jaka strana posttribulacionizma je to što je Isus, u svom dugom govoru o zadnjim vremenima, rekao da će se vratiti nakon "velike nevolje" (Matej 24:21, 29). Također, knjiga Otkrivenja, sa svim svojim raznim proroštvima, pominje samo jedan dolazak Gospodnji – a on nastupa nakon Nevolja (Otkrivenje 19-20). Odlomci kao što su Otkrivenje 13:7 i 20:9 također podržavaju posttribulacionističko gledište time što će očito biti svetih u Nevoljama. Također, uskrsnuće mrtvih iz Otkrivenja 20:5 je nazvano "prvo uskrsnuće". Posttribulacionisti tvrde da, pošto se ovo "prvo" uskrsnuće dešava nakon Nevolja, uskrsnuće povezano sa Uznesenjem iz 1. Solunjanima 4:16 se ne može desiti sve do tada.
Posttribulacionisti takođe ukazuju na to da su, historijski, Božiji ljudi iskusili vremena jakog progonstva i nevolja. Stoga, kako kažu, ne bi bilo iznenađujuće da crkva također iskusi Velike nevolje zadnjih vremena. U vezi s tim, posttribulacionistički pogled razlikuje "sotonski gnjev" (ili "ljudski gnjev") od "Božijeg gnjeva" iz knjige Otkrivenja. Sotonin gnjev je usmjeren protiv svetih i Bog to dopušta kao način da pročisti svoje vjerne. Sa druge strane, Božiji gnjev se izliva na Antikrista i njegovo bezbožno kraljevstvo, i Bog će zaštititi svoj narod od te kazne.
Slaba strana posttribulacionizma je to što Pismo jasno uči da oni koji su u Kristu nisu pod osudom i da nikad neće iskusiti gnjev Božiji (Rimljanima 8:1). I dok je neki sud iz Nevolja posebno usmjeren na nespašene, mnogi drugi, kao što su zemljotresi, padanje zvijezda i glad, će pogoditi i spašene i nespašene jednako. Prema tome, ako vjernici prolaze kroz Nevolje, iskusiće gnjev Božiji, što je kontradiktorno Rimljanima 8:1.
Još jedna slaba strana posttribulacionističkog viđenja je da ono mora, bar donekle, da alegorizuje Nevolje. Mnogi posttribulacionisti naučavaju da sada živimo u vrijeme Nevolja; ustvari, neki kažu da su one počele odmah nakon Pentakosta u Djelima 2. Takva naučavanja zanemaruju njihovu posebnu prirodu, kako je predstavljeno u Pismu (Matej 24:21), da će to biti vrijeme nevolje kakva se nije desila u historiji svijeta. Također, posttribulacionisti teško mogu da objasne nedostatak riječi "crkva" u svim biblijskim pasusima vezanim za Nevolje. Čak i u Otkrivenju 4–21, najdužem njihovom opisu u cijelom Pismu, ta riječ se nikad ne pojavljuje. Posttribulacionisti moraju da pretpostave da izraz "sveti" u Otkrivenju 4–21 predstavlja Crkvu, iako se tu koristi druga grčka riječ.
I posljednji nedostatak posttribulacionističkog viđenja je zajednički za sve tri teorije: naime, Biblija ne daje određenu vremensku liniju za buduće događaje. Pismo ne naučava izričito jedan pogled nasuprot drugom i radi toga imamo različitost mišljenja o zadnjim vremenima i neke raznolikosti u vezi s tim kako bi trebalo da se usklade proroštva koja su povezana.
English
Koje su jake a koje slabe strane viđenja da će se Uznesenje desiti nakon Nevolja (posttribulacionizam)?
