Mudre izreke



Autor: Kralj Salomon je glavni pisac Mudrih izreka. Njegovo ime se spominje u stihovima 1:1, 10:1 i 25:1. Možemo također pretpostaviti da je on sakupio i uredio i druge izreke koje nije on sam napisao, jer Propovjednik 12:9 kaže: “K ovomu je još pridodati: propovjednik je bio mudrac koji je narodu davao znanje. Bio je mislilac i istraživač i sastavio je mnogo prispodoba”. Zaista, hebrejski naziv Mishle Shelomoh je preveden kao “Izreke Salomonove”.

Datum pisanja: Salomonove izreke su napisane oko 900.g. p.n.e. Tokom svoje vladavine kao kralja, izraelska nacija je dosegla svoj vrhunac duhovno, politički, kulturološki i ekonomski. Kako je skočila reputacija Izraela, tako je i Kralja Salomona. Strani dostojanstvenici iz dalekih krajeva tada poznatog svijeta su putovali velikim razdaljinama da čuju ovog mudrog vladara kako govori (1. Kraljevima 4:34).

Svrha pisanja: Znanje nije ništa drugo do nakupljanje suvih činjenica, ali mudrost je sposobnost da se vide ljudi, događaji i situacije onako kako ih Bog vidi. U Mudrim izrekama Salomon otkriva Božiji um vezano za visoke i uzvišene stvari, ali i za uobičajene, obične, svakodnevne situacije. Izgleda da nijedna tema nije zaobišla pažnju Kralja Salomona. Stvari koje se tiču ličnog vladanja, seksualnih odnosa, posla, bogatstva, milosrđa, ambicije, discipline, duga, odgoja djece, karaktera, alkohola, politike, osvete i pobožnosti su među mnogim temama koje su pokrivene u ovoj bogatoj zbirci mudrih izreka.

Ključni stihovi: Izreke 1:5: “Čuje li ih mudrac, u znanju će porasti; razum će sebi steći životnu mudrost.”

Izreke 1:7: “Strah je Gospodnji najviša spoznaja; samo luđaci preziru mudrost i stegu”.

Izreke 4:5: “Pribavi sebi mudrost, pribavi sebi razboritost! Ne zaboravljaj to! Ne odstupaj od riječi mojih usana!”

Izreke 8:13-14: “Strah je Gospodnji mržnja zla. Ja mrzim uznositost i oholost, zao put i lažan govor. U meni je oprez i mudar savjet. Moja je razboritost i moja je jakost.”

Kratak sažetak: Malo je teže sumirati Mudre izreke, jer za razliku od mnogih drugih knjiga Pisma, u njihovim stranicama ne postoji određeni plan ili priča; također, ne postoje glavni likovi u ovoj knjizi. Mudrost je ta koja zauzima centralno mjesto – veličanstvena, božanska mudrost koja nadilazi cijelu historiju, ljude i kulture. Čak i površno čitanje ovog izuzetnog bogatstva otkriva da su jezgrovite izreke mudrog Kralja Salomona relevantne danas kao što su to bile prije oko tri hiljade godina.

Indikacije: Tema mudrosti i njene neophodnosti u našim životima nalazi svoje ispunjenje u Kristu. Izreke nas neprekidno podstiču da tražimo mudrost, zadobijemo mudrost i razumijemo je. Mudre izreke nam također kažu – i to ponavljaju – da je strah Gospodnji početak mudrosti (1:7; 9:10). Naš strah od Gospodnjeg gnjeva i pravde je ono što nas privlači Kristu, koji je utjelovljenje Božije mudrosti, kako je izražena u Njegovom slavnom planu otkupljenja čovječanstva. U Kristu, “u kojemu je sakriveno sve blago mudrosti i znanja” (Kološanima 2:3), mi nalazimo odgovor za našu potragu za mudrošću, lijek za naš strah od Boga i “pravdu, posvećenje i otkup” koji su nam tako očajnički potrebni (1. Korinćanima 1:30). Mudrost koja se nalazi samo u Kristu je u suprotnosti sa ludošću svijeta koja nas ohrabruje da budemo mudri u svojim sopstvenim očima. Ali Mudre izreke nam također govore da ljudski način nije i Božiji (Izreke 3:7) i da on vodi samo u smrt (Izreke 14:12; 16:25).

Praktična primjena: Postoji jedna nepobitna praktičnost u ovoj knjizi, radi zdravih i razumnih odgovora na sve vrste složenih teškoća, koje nalazimo u ovom trideset i jednom poglavlju. Mudre izreke su zasigurno najveća “kako da” knjiga ikada napisana i oni koji su dovoljno osjetljivi da pohrane Salomonove savjete u srce će brzo otkriti pobožnost, napredak i zadovoljstvo kao odgovor na svoja pitanja.

Obećanje koje se stalno provlači kroz Mudre izreke je da će oni koji izaberu mudrost i slijede Boga biti blagoslovljeni na brojne načine: dugim životom (9:11); napretkom (2:20-22); radošću (3:13-18); i dobrotom Božijom (12:21). Oni koji ga odbiju, sa druge strane, trpiće sramotu i smrt (3:35; 10:21). Odbiti Boga znači izabrati ludost pored mudrosti i odvojiti se od Njega, Njegove Riječi, Njegove mudrosti i blagoslova.



Vrati se na Sažetak Stari zavjet



Mudre izreke