Knjiga proroka Hagaja



Autor: Hagaj 1:1 navodi kao svog autora proroka Hagaja.

Datum pisanja: Knjiga proroka Hagaja je napisana oko 520.g. p.n.e.

Svrha pisanja: Hagaj je pokušavao da izazove Božiji narod da preispita svoje prioritete. Pozvao ih je da poštuju i proslave Boga time što će izgraditi Hram uprkos lokalnog i zvaničnog protivljenja. Hagaj ih poziva da se ne obeshrabre što taj Hram neće biti toliko bogato ukrašen kao Salomonov. On ih potiče da se obrate od nečistoće svojih puteva i da vjeruju u Božiju suverenu silu. Ova knjiga je podsjetnik na probleme sa kojima se Božiji narod suočava u to vrijeme, kao i na to kako su hrabro povjerovali Bogu i kako je On providio za njihove potrebe.

Ključni stihovi: Hagaj 1:4: “Je li vama samima vrijeme da stanujete u svojim popločenim kućama, dok ovaj Hram leži u ruševinama?”

Hagaj 1:5-6: “A sada ovako veli Gospodin nad vojskama: ‘Pazite na to kako vam je bilo dosad! Sijali ste mnogo, a uvozili malo; jeli ste, a niste se nasitili; pili ste, a niste utažili žeđ; odijevali ste se, a niste se ugrijali; tko je radio za plaću, sabrao je plaću u pokidanu kesu.”

Hagaj 2:9: “Buduća slava ovoga Hrama bit će veća nego što je bila prijašnjega – veli Gospodin nad vojskama – i na ovom ću mjestu udijeliti mir – govori Gospodin nad vojskama.”

Kratak sažetak: Da li će narod Božiji preispitati svoje prioritete, ohrabriti se i djelovati na osnovu Božijih obećanja? Bog pokušava da upozori narod da pazi na Njegove riječi. Ne samo da ih je On upozorio, nego je također dao obećanja kroz svog slugu Hagaja, da bi ih motivisao da ga slijede. Pošto su Njegovi ljudi obrnuli prioritete i nisu stavljali Boga na prvo mjesto, Juda je bio poslan u izgnanstvo u Babilon. Kao odgovor na Danielovu molitvu i kao ispunjenje Božijih obećanja, On je upravio perzijskog kralja Kira da dozvoli Jevrejima koji su bili u izgnanstvu da se vrate u Jerusalim. Grupa Jevreja se vratila u svoju zemlju sa velikom radošću, stavila Boga na prvo mjesto u svojim životima, slavila ga i počela da obnavlja Hram u Jerusalimu bez pomoći lokalnih ljudi koji su živjeli u Palestini. Oni su se, zajedno sa perzijskom vladom, 15 godina suprotstavljali njihovoj hrabroj vjeri.

Indikacije: Kao što je slučaj sa većinom knjiga malih proroka, Hagaj završava obećanjima obnovljenja i blagoslova. U zadnjem stihu, Hagaj 2:23, Bog koristi jasan mesijanski naziv kada se obraća Zerubabelu: “slugo moj” (uporedi 2. Samuelovu 3:18; 1. Kraljevima 11:34; Izaija 42:1–9; Ezekiel 37:24,25). Kroz Hageja Bog obećava da će ga učiniti pečatnim prstenom, što je bio simbol časti, autoriteta i sile, slično kraljevom žezlu koje se koristi da zapečati pisma i odredbe. Zerubabel, kao Božiji pečatni prsten, predstavlja Davidov dom i vraćanje mesijanske loze koja je bila prekinuta izgnanstvom. Zerubabel ponovo uspostavlja Davidovu liniju kraljeva, što će kulminirati u hiljadugodišnjoj Kristovoj vladavini. On se pojavljuje u Kristovoj lozi i sa Josipove (Matej 1:12) i sa Marijine strane (Luka 3:27).

Praktična primjena: Knjiga proroka Hagaja privlači pažnju na uobičajene probleme sa kojima se suočava i većina ljudi danas. On traži od nas da: 1) preispitamo svoje prioritete i vidimo da li smo više zainteresovani za svoj sopstveni užitak nego za djela Božija; 2) odbacimo stav poraženog kada se suočimo sa protivljenjem ili obeshrabrujućim okolnostima; 3) priznamo svoje promašaje i tražimo da živimo čiste živote pred Bogom; 4) djelujemo hrabro za Boga jer imamo sigurnost da je On uvijek sa nama i da je u potpunoj kontroli svih naših okolnosti; i 5) odmaramo sigurni u Božijim rukama, znajući da će nas On u izobilju blagosloviti kako ga vjerno služimo.



Vrati se na Sažetak Stari zavjet



Knjiga proroka Hagaja