Knjiga o Ezri



Autor: Ezra ne navodi ime svog autora. Tradicija kaže da je knjigu napisao prorok Ezra. Zanimljivo je zapaziti da kada se on pojavi u 7. poglavlju, autor se prebacuje iz pisanja u trećem licu u prvo. To također daje vjerodostojnost tome da je knjigu napisao Ezra.

Datum pisanja: Ezra je najvjerovatnije napisana između 460. i 440.g. p.n.e.

Svrha pisanja: Ezra je posvećena događajima koji su nastali u izraelskoj zemlji u vrijeme povratka iz babilonskog ropstva i u godinama koje su slijedile, pokrivajući period od otprilike jednog vijeka, počevši sa 538.g. p.n.e. Akcenat u ovoj knjizi je na obnovi Hrama. Ezra sadrži opsežan zapis rodoslovlja, uglavnom u svrhu utvrđivanja ko od Aronovih potomaka pripada sveštenstvu.

Ključni stihovi: Ezra 3:11: “I hvalili su i slavili Gospodina pjevajući naizmjence ovako: ‘Dobrostiv je on i milost njegova traje vječno nad Izraelom.’ I sav je narod podvikivao iza glasa i hvalio Boga što je položen temelj Gospodnjemu Hramu.”

Ezra 7:6: “Taj se Ezra vrati iz Babilona. Bio je književnik, vješt Mojsijevu zakonu, što ga je bio dao Gospodin, Izraelov Bog. Budući da je ruka Gospodina, njegova Boga, bila nad njim, dopustio mu je kralj sve što je zaželio.”

Kratak sažetak: Knjiga se može podijeliti na sljedeći način: 1-6 poglavlje – Prvi povratak pod Zerubabelom i izgradnja drugog Hrama. 7-10 poglavlje – Ezrina služba. Pošto je između 6. i 7. poglavlja proteklo skoro pola vijeka, likovi iz prvog dijela knjige su umrli do vremena kad je Ezra započeo svoju službu u Jerusalimu. On je jedina osoba koja se ističe u Knjizi o Ezri i Nehemiji. Obje knjige završavaju molitvom priznanja (Ezra 9; Nehemija 9) i odvojenjem naroda od grešnih praktikovanja u koje su upali. Neki koncepti ohrabrujuće prirode Hagajevih i Zaharijinih poruka koji su uvedeni u ovoj knjizi (Ezra 5:1), mogu se vidjeti u proročkim knjigama koje nose njihova imena.

Knjiga o Ezri pokriva povratak iz ropstva do ponovne izgradnje Hrama do odredbe Artakserksa, događaja koji je pokriven u početku Nehemijine knjige. Glavni prorok u doba Ezre je bio Hagaj, a Zaharija u danima Nehemije.

Indikacije: U Ezri vidimo nastavak biblijske teme ostatka. Kada god dođe do neke nevolje ili suda, Bog uvijek spasi mali ostatak za sebe – Nou i njegovu familiju od uništenja potopom; Lotovu porodicu iz Sodome i Gomore; 7000 proroka zadržanih u Izraelu uprkos Ahabovom i Izebelinom progonstvu. Kada su Izraelci odvedeni u ropstvo u Egipat, Bog je oslobodio svoj ostatak i odveo ih u Obećanu zemlju. Nekih 50 000 ljudi se vratilo u judejsku zemlju, u Ezri 2:64-67, a opet, kad su se poredili sa brojem u Izraelu tokom naprednih dana pod vladavinom kralja Davida, rekli su: “Mi ostadosmo Ostatak, kao što smo danas”. Ta tema ostatka je prenešena u Novi zavjet, kada nam Pavle kaže: “Tako dakle i u sadašnje vrijeme postoji Ostatak po milosnom izboru” (Rimljanima 11:5). Iako je većina ljudi odbila Isusa u Njegovo vrijeme, preostao je određen broj ljudi koje je Bog sačuvao u svom Sinu i u zavjetu svoje milosti. Kroz sve generacije od Krista nadalje, postoji taj ostatak vjernih čije su stope na uskom putu koji vodi u vječni život (Matej 7:13:14). Oni će se sačuvati silom Duha Svetog koji ih je zapečatio i koji će ih sa sigurnošću izbaviti posljednjeg dana (2. Korinćanima 1:22; Efežanima 4:30).

Praktična primjena: Knjiga o Ezri je dnevnik nade i obnove. Za kršćanina čiji je život izbrazdan grijehom i buntovništvom prema Bogu, postoji velika nada da je naš Bog Bog opraštanja, onaj koji nam neće okrenuti svoja leđa kada ga potražimo u pokajanju i slomljenosti (1. Ivanova 1:9). Povratak Izraelaca u Jerusalim i ponovna izgradnja Hrama je nešto što se ponavlja u životu svakog kršćanina koji se vraća iz ropstva grijeha i pobune protiv Boga, i nalazi u Njemu dobrodošlicu kući u ljubavi. Bez obzira na to koliko dugo smo bili udaljeni, On je spreman da nam oprosti i primi nas nazad u svoju familiju. Voljan je da nam pokaže kako da obnovimo svoje živote i ponovo oživimo naša srca, gdje je hram Duha Svetog. Kao i obnavljanje Hrama u Jerusalimu, Bog nadgleda rad obnovljenja i ponovnog posvećenja naših života u Njegovu službu.

Otpor Božijih protivnika da se obnovi Hram pokazuje jedan uzorak koji je tipičan za neprijatelja naših duša. Sotona koristi one koji izgledaju kao da su u saglasnosti sa Božijim namjerama kako bi nas prevario i pokušao da osujeti Njegove planove. Ezra 4:2 opisuje varljiv govor onih koji tvrde da slave Krista ali čija je stvarna namjera da sruše a ne da izgrade. Mi treba da budemo na oprezu protiv takviih obmanjivača i da im odgovorimo kao i Izraelci, odbijajući da budemo prevareni njihovim milozvučnim riječima i lažnim ispovijedanjem vjere.



Vrati se na Sažetak Stari zavjet



Knjiga o Ezri