Šta su redakcijski i viši kriticizam?



Pitanje: Šta su redakcijski i viši kriticizam?

Odgovor:
Redakcijski kriticizam i viši kriticizam su samo jedna od mnogo formi kriticizma Biblije. Njihova namjera je da istraže Pismo i dovedu neki sud o njenom autorstvu, historičnosti i datumima pisanja. Mnoge od ovih metoda imaju za cilj da obezvrijede biblijski tekst.

Biblijski kriticizam se može razlomiti u dvije glavne forme: viši i niži kriticizam. Viši kriticizam je pokušaj da se nađe originalni stil teksta, pošto više nemamo originalne spise. Viši kriticizam se bavi istinitošću teksta. Pitanja koja se ovdje postavljaju su: Kad je ovo zaista napisano? Ko je zaista napisao ovaj tekst?

Mnogi kritičari iz ovih grupa ne vjeruju da je Pismo inspirisano Bogom i stoga koriste ova pitanja kako bi isključili djelovanje Duha Svetog u životima njegovih autora. Oni vjeruju da je Stari zavjet samo kompilacija usmene tradicije i da ustvari nije ni zapisan dok Izrael nije pao pod babilonsko ropstvo, 586. g.n.e.

Naravno da u Pismu možemo da vidimo da je Mojsije napisao Zakon i prvih pet knjiga Starog zavjeta (nazvanih Petoknjižje). Da ove knjige nije zaista napisao Mojsije, i to ne nakon mnogo godina nakon što je izraelska nacija osnovana, ovi kritičari bi mogli da tvrde neistinitost onoga što je napisano i stoga pobiju autoritet Božije Riječi. Ali to nije istina. (Za diskusiju o dokazima za Mojsijevo autorstvo Petoknjižja vidite naše članke o dokumentovanim hipotezama i JEDP teoriji.) Redakcijski kriticizam smatra da su pisci Evanđelja bili samo posljednji skupljači usmene tradicije a ne zaista direktni pisci Evanđelja samih. Kritičar koji podržava stanovište redakcijskog kriticizma će reći da je svrha njihovih studija da nađu “teološku motivaciju” iza autorove selekcije i sakupljene tradicije, ili drugih napisanih materijala unutar kršćanstva.

U osnovi, ono što vidimo u svim ovim oblicima biblijskog kriticizma je pokušaj nekih kritičara da odvoje rad Svetog Duha u stvaranju jednog tačnog, vjerodostojnog dokumenta Božije Riječi. Pisci Biblije su objasnili kako je samo Pismo nastalo. “Sve je Pismo Bogom nadahnuto” (2. Timoteju 3:16). Bog je taj koji je dao čovjeku riječi koje je On želio da budu zabilježene. Apostol Petar je napisao: “Nijedno proroštvo Pisma ne smije se tumačiti na svoju ruku. Jer nikad nije bilo proroštvo naviješteno ljudskom voljom” (2. Petrova 1:20, 21). On ovdje kaže da ono što je napisano nije samo plod ljudske mašte, ili samo zato što je neko želio nešto da napiše. Petar nastavlja: “Nego su, potaknuti Duhom Svetim, govorili Božji ljudi” (2. Petrova 1:21). Duh Sveti im je rekao ono što je On želio da napišu. Nema potrebe za kritikom atutentičnosti Pisma, kad nam je dato na znanje da Bog iza zavjese režira i vodi ljude šta da zabilježe.

Još jedan stih može da bude zanimljiv dokaz o tačnosti Pisma. “A Branitelj, Duh Sveti, kojega će Otac poslati u ime moje, on će vas naučiti svemu i NAPOMINJAT ĆE VAM SVE ŠTO VAM REKOH” (Ivan 14:26). Ovdje Isus kaže svojim učenicima da će uskoro On otići, ali da će im Duh Sveti pomoći da se sjete onoga čemu ih je On poučio dok je bio na zemlji, tako da bi kasnije to mogli da zabilježe. Bog stoji iza autorstva i očuvanja Svetog Pisma.



Vrati se na bosansku stranu



Šta su redakcijski i viši kriticizam?