Pitanje
Stari zavjet nasuprot Novog – u čemu je razlika?
Odgovor
Stari zavjet postavlja temelje za učenje i događaje u Novom. Biblija je progresivno otkrivenje. Ako propustiš prvu polovinu bilo koje dobre knjige i pokušaš da pročitaš ostatak, biće ti teško da razumiješ ličnosti, zaplet i kraj. Na isti način, Novi zavjet se u potpunosti može razumjeti samo ako se vidi kao ispunjenje događaja, ličnosti, zakona, žrtvenog sistema, zavjeta i obećanja Starog zavjeta.
Da imamo samo Novi zavjet iz Evanđelja ne bismo znali zašto su Hebreji tražili Mesiju (Kralja Spasitelja). Bez Starog zavjeta ne bismo razumjeli zašto je Mesija došao (pogledaj Izaiju 53) i ne bismo bili u stanju da prepoznamo Isusa iz Nazareta kao Mesiju kroz mnoga detaljna proroštva koja su data o njemu, npr. o Njegovom mjestu rođenja (Mihej 5:1); načinu na koji će umrijeti (Psalam 22, poslebno st. 1, 8, 9, 15-19; Psalam 69:22), Njegovom uskrsnuću (Psalam 16:10) i mnogim drugim detaljima Njegove službe (Izaija 52:19, 9:2).
Bez Starog zavjeta ne bismo razumjeli hebrejske običaje koji su nastavljeni u Novom zavjetu. Ne bismo razumjeli kako su farizeji izopačili Božiji zakon kada su mu dodali svoju tradiciju. Ne bismo razumjeli zašto je Isus bio tako ljut kada je rasčistio dvorište hrama. Ne bismo razumjeli da možemo da koristimo istu mudrost koju je Krist koristio u mnogim odgovorima svojim neprijateljima.
Novozavjetna Evanđelja i Djela apostolska bilježe mnoga ispunjenja proroštava koja su zabilježena stotinama godina ranije u Starom zavjetu. U Isusovom rođenju, životu, čudima, smrti i uskrsnuću koji su zabilježeni u Evanđeljima, nalazimo ispunjenje starozavjetnih proroštava koja se odnose na Mesijin prvi dolazak. Ovi detalji potvrđuju Isusovu tvrdnju da je On obećani Krist. Čak i proroštva u Novom zavjetu (mnoga su u knjizi Otkrivenja) izgrađena su na ranijim proroštvima iz Starog zavjeta. Ova novozavjetna proroštva odnose se na događaje vezane za drugi Kristov dolazak. Otprilike dva od tri stiha u knjizi Otkrivenja zasnovana su na starozavjetnim stihovima.
Također, pošto je otkrivenje u Pismu progresivno, Novi zavjet nas upućuje na učenja koja su samo nagoviještena u Starom zavjetu. Poslanica Hebrejima opisuje kako je Isus pravi Veliki svećenik i kako je Njegova jedna žrtva zamijenila sve prethodne koje su bile samo njena slika. Stari zavjet daje Zakon koji ima dva dijela: zapovijesti i blagoslove ili prokletstva koji dolaze u zavisnosti od poslušnosti ovim zapovijestima. Novi zavjet pojašnjava da je Bog dao ljudima te zapovijesti kako bi im pokazao njihovu potrebu za spasenjem; one nikada nisu bile namijenjene za spasenje (Rimljanima 3:19).
Stari zavjet opisuje žrtveni sistem koji je Bog dao Izraelcima da bi privremeno pokrio njihove grijehe. Novi zavjet je pojasnio da je ovaj sistem aludirao na Kristovu žrtvu, u kome je jedino spasenje ( (Djela 4:12; Hebrejima 10:4-10). Stari zavjet je vidio kako je izgubljen raj, Novi pokazuje kako je ponovo zadobijen za čovječantvo kroz posljednjeg Adama (Krista) i kako će jednog dana biti obnovljen. Stari zavjet objavljuje da je čovjek odvojen od Boga kroz grijeh (Postanak, 3. poglavlje), a Novi zavjet govori da čovjek može da se vrati u odnos sa Bogom (Rimljanima, poglavlja 3–6). Stari zavjet je predvidio Mesijin život. Evanđelja prvenstveno bilježe Isusov život, a poslanice ga tumače i govore o tome kako treba da odgovorimo na ono što je On učinio.
Bez Starog zavjeta ne bismo razumjeli Božija obećanja koja će On ispuniti za hebrejski narod, i zato ne bismo ispravno vidjeli da je Velika nevolja period od sedam godina u kome će On djelovati u Hebrejima kao narodu koji je odbacio Njegov prvi dolazak, ali koji će ga primiti prilikom Njegovog drugog dolaska. Ne bismo razumjeli kako će se buduća Kristova hiljudogodišnja vladavina uklopiti sa njegovim obećanjima datim Hebrejima, niti kako će se neznabošci u to uklopiti. Niti bismo vidjeli kako kraj Biblije povezuje ono što je nagoviješteno na njenom početku, obnavljanjem raja u ovom svijetu, kakav je na početku i bio.
Da ponovimo, Stari zavjet postavlja temelj za dolazak Mesije i priprema Izraelce za Njegov dolazak, prilikom koga će se žrtvovati za grijehe cijelog svijeta (1. Ivanova 2:2). Novi zavjet govori o Isusovom životu i osvrće se na to šta je On uradio i kako treba da reagujemo na Njegov dar i vječni život, i živimo živote u zahvalnosti za sve što je učinio za nas (Rimljanima 12). Oba zavjeta otkrivaju istog svetog, milostivog i pravednog Boga, koji mora da osudi grijeh, ali koji želi da sebi vrati grešno čovječanstvo kroz oproštaj grijeha koji je jedini moguć putem Kristove otkupljujuće žrtve. U oba zavjeta Bog nam otkriva Sebe i kako treba da mu dođemo kroz Isusa Krista. U oba zavjeta nalazimo sve što nam je potrebno za vječni život i pobožno življenje (2. Timoteju 3:15-17).
English
Stari zavjet nasuprot Novog – u čemu je razlika?
