Šta je fundamentalizam?


Pitanje: Šta je fundamentalizam?

Odgovor:
Riječ fundamentalan može da opiše bilo koji religijski podsticaj koji se pridržava svojih osnovnih načela. To je, prema potrebama ovog članka, pokret unutar crkve koji se drži osnova kršćanske vjere. U savremeno vrijeme, riječ fundamentalist se često koristi u pogrdnom smislu.

Fundamentalistički pokret ima svoje korijene u teološkom fakultetu Princeton, radi povezanosti sa onima koji su diplomirali u toj instituciji. Dva bogata crkvena laika su imenovala devedeset sedam konzervativnih crkvenih vođa iz cijelog zapadnog svijeta da napišu 12 tomova o osnovnim načelima kršćanske vjere. Zatim su izdali te spise i podijelili preko 300 000 besplatnih kopija službenicima i drugima uključenim u crkveno vođstvo. Knjie su se nazvale "Temeljna načela" (The Fundamentals) i još i danas se izdaju kao set od dva toma.

Fundamentalizam su formalno definisali konzervativni kršćani, na kraju 19. i početkom 20. vijeka —John Nelson Darby, Dwight L. Moody, B. B. Warfield, Billy Sunday, i drugi – koji su bili zabrinuti za to da su se moralne vrijednosti iskvarile modernizmom (vjerovanje da ljudska bića, a ne Bog, stvaraju, poboljšavaju i preoblikuju svoje okruženje uz pomoć naučnog znanja, tehnologije i praktičnog eksperimentisanja). Uz suočavanje sa uticajem modernizma, crkva se borila sa pokretom njemačkog višeg kriticizma, koji je težio da opovrgne nepogrešivost Pisma.

Fundamentalizam je sazdan od pet načela kršćanske vjere, iako pokret sadrži mnogo više od njihovih pridržavanja.

1) Biblija je bukvalno istinita. Sa ovim načelom je povezano vjerovanje da je ona nepogrešiva, što znači da je bez pogreške i svake kontradikcije.

2) Bezgrešno začeće i Kristovo božanstvo. Fundamentalisti vjeruju da je Isus rođen od djevice Marije i začet Duhom Svetim, i da je On bio i jeste Sin Božiji, u potpunosti čovjek i u potpunosti Bog.

3) Zamjenska žrtva Isusa Krista na križu. Fundamentalizam naučava da je spasenje zadobijeno samo Božijom milošću i čovjekovom vjerom u Kristovo razapinjanje za grijehe čovječanstva.

4) Isusovo uskrsnuće u tijelu. Trećeg dana nakon Njegovog razapinjanja, Isus je ustao iz groba i sada sjedi sa desne strane Boga Oca.

5) Autentičnost Isusovih čuda kako su zapisana u Pismu i Njegov bukvalan, premilenijalni drugi dolazak na zemlju.

Druge tačke ove doktrine kojih se fundamentalist drže su da je Mojsije napisao prvih pet knjiga Biblije i da će crkva biti uznesena prije Velikih nevolja zadnjih vremena. Većina fundamentalista su također i dispenzacionalisti.

Fundamentalistički pokret često sadrži određenu borbenost za istinom, a to vodi do određenog unutrašnjeg sukoba. Pojavile su se mnoge nove denominacije i zajednice, kako su ljudi napuštali svoje crkve u ime doktrinalne čistote. Jedna od određujućih karakteristika fundamentalizma je da on sebe vidi kao čuvara istine, obično isključujući biblijska tumačenja drugih. U vrijeme njegovog uspona svijet je prihvatao liberalizam, modernizam i Darvinizam, a sama crkva je bila preplavljena lažnim učiteljima. Fundamentalizam je bio reakcija protiv gubitka biblijskog naučavanja.

Pokret je doživio ozbiljan udarac 1925. od strane liberalne štampe koja je pratila legendarno suđenje Scopes. Iako su dobili ovaj slučaj, bili su javno izrugivani. Nakon ovoga, fundamentalizam je počeo da se rascjepljuje i preusmjerava. Najistaknutija i najglasnija grupa u SAD-u je bila Kršćanska desnica. Ova skupina samoprozvanih fundamentalista je bila uključena u političke pokrete više nego većina drugih religijskih grupa. Do devedesetih godina dvadesetog vijeka, skupine kao što su Kršćanska koalicija i Sabor porodičnog istraživanja (Family Research Council) su uticale na politička i kulturološka pitanja. Danas, fundamentalizam nastavlja da živi u raznim evanđeoskim grupama, kao što je Savez južnih baptista. Zajedno, ove skupine tvrde da imaju više od 30 miliona sljedbenika.

Kao i svi pokreti, fundamentalizam je doživljavao i uspjehe i padove. Najveći promašaj jemožda bio dozvoliti klevetnicima da definišu šta znači biti fundamentalista. Posljedica toga je da ih mnogi ljudi danas vide kao radikalne ekstremiste koji podižu zmije rukama i žele da uspostave državnu religiju, kao i da sviima nametnu svoja uvjerenja. Ovo je daleko od istine. Fundamentalisti žele da zaštite istinu Pisma i odbrane kršćansku vjeru, koja je "jedanput zauvijek predana svetima" (Juda 1:3).

Crkva danas se bori u postmodernoj, sekularnoj kulturi i potrebni su joj ljudi koji se ne stide da proklamuju Kristovo Evanđelje. Istina se ne mijenja i potrebna nam je odanost fundamentalnim principima doktrine. Ovi principi su temelj na kojem kršćanstvo stoji, a, kako je Isus naučavao, kuća izgrađena na stijeni će izdržati svaku oluju (Matej 7:24-25).

English


Vrati se na bosansku stranu
Šta je fundamentalizam?