Da li postoji bilo kakav ubjedljiv dokaz da Bog postoji?


Pitanje: Da li postoji bilo kakav ubjedljiv dokaz da Bog postoji?

Odgovor:
Odgovor na ovo pitanje u velikoj mjeri zavisi od toga na šta se misli kad se kaže "ubjedljiv" dokaz. Možemo li dohvatiti Boga i dodirnuti ga ili ga vidjeti ga, na isti način na koji dodirujemo i vidimo ljude? Ne. Ali postoje nebrojeni načini na koje neko može da bude uvjeren da Bog zaista postoji, da je On stvaran i da je onaj koji kaže da jeste. Pogledaćemo ukratko tri načina za dokazivanje Njegovog postojanja, koristeći i nauku i Bibliju.

1. Zakon uzroka i posljedice. Ovaj naučni zakon tvrdi da svaki uzrok ima svoju posljedicu i da svaka posljedica ima svoj uzrok. To je osnova svake nauke. Kao takav, ovaj se zakon vezuje za postanak neba i zemlje. Ustvari, naučnici se slažu da univerzum nije oduvijek postojao, nego da ima svoj početak u nekoj tački vremena.

Teorija relativiteta, koja je skoro svuda prihvaćena među naučnicima, je na određene načine upletena u ovaj zakon uzroka i posljedice. Jedan je da univerzum, definisan kao vrijeme, prostor, materija i fizička energija ima svoj početak, da nije vječan. Naučnici kroz Einsteinove jednačine mogu da prate razvoj tog univerzuma i čak idu unazad do samog početka, do onoga što zovemo "jedinstveni događaj", kada je ustvari i nastao. Nauka je dokazala da je univerzum zaista imao početak. To znači da ako on ima početnu tačku u historiji, onda je očigledno počeo da postoji i mora da ima uzrok za svoje postojanje.

Prema tome, ako je univerzumu potreban uzrok kako bi nastao, onda taj uzrok mora da bude nešto iznad njega – koji je vrijeme, prostor, materija i fizička energija. To mora da bude nešto slično onome što kršćani nazivaju "Bogom". Čak je i Richard Dawkins, vjerovatno najistaknutiji zagovornik ateizma našeg vremena, priznao u članku TIME magazina da "možda postoji nešto nevjerovatno veličanstveno i neshvatljivo i iznad našeg sadašnjeg razumijevanja". Da, i to je Bog!

Ovaj kosmološki dokaz možemo najbolje da sažmemo sljedećim tvrdnjama:
(1) Šta god nastane mora da ima uzrok za svoje postojanje.
(2) Univerzum je nastao.
(3) Prema tome, univerzum mora da ima uzrok za svoje postojanje.
(4) Atributi uzroka univerzuma (bezvremenost, postojanje van prostora, itd.) su atributi Boga.
(5) Prema tome, uzrok univerzuma mora da bude Bog (Postanak 1:1).

2. Zakon teologije. Teologija je proučavanje dizajna ili svrhe u prirodnim pojavama. Ovaj zakon nauke u suštini znači da kada neki objekat odražava svrhu, cilj ili dizajn, onda mora da ima dizajnera. Jednostavno rečeno, stvari ne dizajniraju same sebe. To se odnosi i na stvari u univerzumu, što dokazuje da on mora da ima Dizajnera.

Na primjer, Zemlja kada kruži oko sunca odstupa od prave linije samo jednom devetinom inča (inč = 2.54 cm) svakih 28.968192 kilometra – što je veoma ravna linija za ljudske pojmove. Ako bi se orbita promijenila za samo jednu desetinu inča svakih 28.968192 kilometara, bila bi znatno veća i svi bismo se smrznuli do smrti. Ako bi se promijenila za osminu inča, pretvorili bismo se u pepeo. Sunce u svojoj unutrašnjosti ima otprilike 20 miliona stepeni celzijusa. Ako bi se Zemlja pomjerila 10% dalje od njega, vrlo brzo bismo se smrznuli. Ako bi se pomjerila 10% bliže, bili bismo pepeo. Da li treba da vjerujemo da se ovakva preciznost "samo tako desila"? Razmislite o tome: sunce je pozicionirano 149668992 kilometara dalje od Zemlje, što izgleda da je sasvim kako treba. Da li se ovo desilo slučajno ili je neko tako dizajnirao? Ne čudi nimalo što je Psalmist ukazao na Boga kao na velikog dizajnera: "Nebesa pripovijedaju slavu Božju, djela ruku njegovih navješćuje svod nebeski; Na rubu neba izlazi, okreće se istom na drugom kraju" (Psalam 19:1, 6).

3. Zakon vjerovatnoće i ispunjenog proroštva. U Bibliji postoji 1093 proroštava koje se odnose na Isusa i Njegovu crkvu i svako od njih se ispunilo! Stari zavjet sadrži 48 njih koji se odnose na Isusovo razapinjaje. Kada primijenimo zakon vjerovatnoće da bismo izračunali kojliko je vjerovatno da se nekoliko događaja dogodi u isto vrijeme ili skoro u isto vrijeme, sve to treba da se umnoži zajedno. Na primjer, ako je vjerovatnoća da se jedan događaj desi slučajno jedan naprema pet a da se odvojen događaj desi je jedan naprema deset, onda je vjerovatnoća da se oba ta događaja dese zajedno ili jedan za drugim, jedan naprema pet puta jedan naprema deset, što iznosi jedan naprema 50.

Kada uzmemo u obzir činjenicu da je nekoliko različitih proroka, koji su živjeli u odvojenim zajednicama u rasponu od 1000 godina, predvidjelo događaje o Kristu 500 godina prije Njegovog rođenja, izgledi da se ova proroštva ispune su jednostavno iznad našeg najšireg shvatanja. Na primjer, šanse da jedan čovjek (Isus) ispuni samo osam od proroštava koji se odnose na Njega su jedan u 10 na sedamnaestu (štoje broj jedan sa 17 nula).

Razmislite o ovome: zamislite da se cijeli Teksas prekrije srebrnim dolarima oko 61cm u visinu. Broj tih dolara koji su potrebni da se pokrije cijela država bi bio deset na sedamnaestu. Obilježite jedan od njih znakom "X" i bacite ga iz aviona. Zatim promiješajte sve te dolare. Zavežite oči nekome i recite mu da može da putuje gdje god želi po Teksasu. Zatim, negdje usput, on stane i zagrabi u tu, 61cm visoku gomilu dolara, i izvadi jedan koji je obilježen znakom "X". Koje su šanse da on to uradi? Tolika je šansa da se prorocima ispuni osam od njihovih proroštava, kroz bilo kojeg čovjeka u budućnosti.

Biblija sa svim svojim ispunjenim proroštvima dokazuje Božije postojanje. Prema zakonu vjerovatnoće i matematičkim mogućnostma da se neko proroštvo ispuni, možemo zasigurno da znamo da postoji božanski Dizajner i Autor Biblije. Isti onaj koji je stvorio univerzum. "Ako li pomisliš: Kako ću znati, koju riječ nije Gospod rekao? Onda znaj: Ako se ono, što prorok govori u ime moje, ne zbude i ne ispuni, to je riječ, koje nije rekao Gospod. Drsko ju je izgovorio prorok." (Ponovljeni zakon 18:21-22)

Najzad, Bog, Stvoritelj univerzuma i Autor našeg spasenja, nam kaže: "Mislite na prijašnje od starine, da sam ja jedino Bog, i nitko drugi, pravi Bog, kojemu nije ništa jednako, koji je od početka javljao svršetak, od davne davnine, što se još nije dogodilo! Ja kažem: Odluka će se moja ispuniti, sve, što mi je drago, ispunjam" (Izaija 46:9-10).

English


Vrati se na bosansku stranu
Da li postoji bilo kakav ubjedljiv dokaz da Bog postoji?