Šta je utilitarizam?


Pitanje: Šta je utilitarizam?

Odgovor:
Srž utilitarizma je koncept užitka i boli. Filozofija ovog pravca vidi kao "dobro" sve što povećava užitak i smanjuje bol. To je filozofija rezultata. Ako rezultat nekog djela služi tome da poveća užitak i da smanji bol, onda se to djelo smatra dobrim. U suštini, utilitarizam je hedonistički. Njegova historija se može pratiti unazad do filozofa antičke Grčke, Epikura, ali kao škola razmišljanja, utilitarizam se često pripisuje britanskom filozofu Jeremy Benthamu.

Koji su neki od problema u vezi sa utilitarizmom? Prvo, on se fokusira na ishod stvari. U stvarnosti,neko djelo nije dobro samo zato što mu je ishod dobar. Biblija kaže da "ljudi gledaju na vanjštinu, a Gospod gleda na srce" (1. Samuelova 16:7). Boga ishod ne zanima toliko koliko namjere naših srca. Dobra djela sa lošim namjerama ne udovoljavaju Bogu. Očito, mi ne možemo vidjeti namjere drugih. Nismo čak u stanju ni da u potpunosti proniknemo u svoje sopstvene. Ali to nije izgovor; svi mi treba da dođemo pred Boga i damo mu račun za naše postupke.

Drugo, utilitarizam se fokusira na užitak naspram onoga što je zaista dobro. Užitak je ljudska definicija dobrog i, kao takav, može biti veoma subjektivne prirode. Ono što je zadovoljstvo jednoj osobi, možda nije nekome drugom. Prema Bibliji, Bog je definicija dobra (Psalam 86:5; 119:68) i pošto se On ne mijenja (Jakov 1:17), ne mijenja se ni definicija dobrog; ono je objektivnog karaktera, ne subjektivnog. Dobrota ne oscilira u smjeru ljudskih želja ili vremenskih razdoblja. Štaviše, izjednačavajući dobro sa užitkom, rizikujemo da definišemo dobro kao jednostavno zadovoljstvo naših osnovnih, tjelesnih žudnji. Kako je dokazano kroz ljude koji su podlegli hedonističkom stilu života, što se više neko prepušta užitku, taj užitak postaje sve manji i nastaje sve veća potreba da se postigne ista stimulacija. To je zakon opadajućeg dobitka, primjenjen na zadovoljstvo. Jedan od primjera ovog kruga je ovisnik koji eksperimentiše sa sve jačim drogama kako bi dostigao isti vrhunac.

Treći problem u vezi sa utilitarizmom je izbjegavanje bola. Nije svaki bol loš. Ne da je bol sam po sebi dobar, ali može da vodi dobrome. Historija čovječanstva je puna učenja iz grešaka. Kako mnogi kažu, pogreška je najbolji učitelj. Niko ne zagovara da treba aktivno da tražimo bol. Ali naivno je reći da je sav bol zao i da treba da se izbjegava. Bog je više zainteresovan za našu svetost, nego za našu radost. On podstiče svoj narod da bude svet kao što je On sam svet (Levitski zakonik 11:44; 1. Petrova 1:15-16). Biblija također kaže da treba da smatramo za čistu radost kad upadnemo u različite nevolje (Jakov 1:2-4), ne zato što su one same radost, nego zato što vode većoj istrajnosti ivjernosti.

Sve u svemu, filozofija utilitarizma se fokusira na to da učini ovaj život što manje bolnim, za što više ljudi. Na površini, to izgleda kao cilj vrijedan divljenja. Ko ne bi želio da oslobodi sve one koji pate širom svijeta? Ipak, Biblija nam kaže da postoji nešto mnogo više od našeg života ovdje na zemlji. Ako je sve za šta živimo to da do maksimuma povećamo užitak u ovom životu, onda propuštamo veću perspektivu. Isus je rekao da će onaj koji živi za ovaj život biti veoma razočaran (Matej 6:19). Apostol Pavle kaže da nevolje u ovom životu ne mogu da se porede sa slavom koju ćemo primiti u vječnosti (2. Korinćanima 4:17). Stvari ovog života su nepostojane i prolazne (18. stih). Naš fokus bi trebalo da bude na što većoj slavi na nebu, ne na što boljem životu na zemlji.

English


Vrati se na bosansku stranu
Šta je utilitarizam?