Da li u prvom poglavlju Postanka dan bukvalno traje 24 časa?



Pitanje: Da li u prvom poglavlju Postanka dan bukvalno traje 24 časa?

Odgovor:
Pažljivo proučavanje hebrejske riječi “dan” i konteksta u kojem se ona pojavljuje u Postanku vodi nas ka zaključku da “dan” znači bukvalni period vremena koji traje 24 časa. Hebjreska riječ yom, prevedena kao “dan” može značiti više stvari. Ona se može odnositi na 24 – časovni period vremena u kojem se zemlja okrene oko svoje ose (npr. “Dan ima 24 časa”). Može se odnositi na period dnevnog svjetla između zore i sumraka (npr. “Postaje prilično vruće tokom dana ali zahladi preko noći”). I, može značiti neodređeni period vremena (npr, “U danima mog dede…”). Ona se koristi da prikaže period od 24 časa u Postanku 7:11. U Postanku 1:16 se koristi kad se govori o periodu između zore i sumraka, a u Postanku 2:4 označava neodređen period vremena. Dakle, šta znači kada se u Postanku 1:5-2:2 koristi spojena sa rednim brojevima (prvi dan, drugi dan, treći…)? Da li su ovo periodi od 24 časa ili nešto drugo? Da li yom, tako kako je korištena ovdje, znači neodređen period vremena?

Možemo odrediti kako u Postanku 1:5-2:2 treba tumačiti riječ yom, jednostavno istraživanjem konteksta u kojem je vidimo i onda porediti taj kontekst sa onim kako je korištena u drugim dijelovima Pisma. Ovim ćemo dopustiti da Pismo tumači samo sebe. Hebjreska riječ yom se koristi 2301 puta u Starom zavjetu. Osim u Postanku 1, yom plus broj (korišten 410 puta) uvijek ukazuje na običan dan, period od 24 časa. Riječi “veče” i “jutro” zajedno (38 puta) uvijek ukazuju na uobičajen dan. Yom + “veče” ili “jutro” (23 puta) uvijek ukazuju na isto, kao i Yom + “noć” (52 puta).

Kontekst u kojem je riječ yom korištena u Postanku 1:5-2:2, opisujući svaki dan kao “veče i jutro”, prilično pojašnjava da je autor Postanka mislio na period od 24 časa. Ovo spominjanje “večeri” i “dana” ne bi imalo smisla osim ako se ne odnosi na bukvalni 24-časovni dan. To je bilo standardno tumačenje dana u Postanku 1:5-2:2 sve do kraja 19. vijeka, kada se desile značajne promjene unutar naučnih krugova, zbog kojih su nastala nova tumačenja vezana za sedimentne slojeve Zemlje. Dok su ranije slojevi stijena bili dokaz Noevog potopa, sada ga je naučno društvo odbacilo i ti slojevi su se tumačili kao dokaz stare Zemlje. Neki dobronamjerni ali nesmotreni kršćani su zatim pokušali da pomire novo protivpotopsko, nebiblijsko tumačenje sa stvaranjem u Postanku time što su riječ yom protumačili kao pojam koji označava ogroman, neodredjeni period vremena.

Istina je da su se mnoga ranija tumačenja starosti zemlje oslanjala na pogrešne zaključke. Ali mi ne smijemo dozvoliti da tvrdoglavo i ograničeno naučno tumačenje utiče na to kako mi čitamo Bibliju. Prema Izlasku 20:9-11, Bog je koristio bukvalnih šest dana da stvori svijet, kako bi uspostavio model za čovjekovu radnu sedmicu: šest dana radi, sedmi se odmaraj. Sigurno je da je Bog mogao stvoriti sve u trenu, da je htio. Ali očito je da nas je imao na umu prije nego što nas je stvorio (šesti dan) i želio je da nam da primjer koji ćemo slijediti.



Vrati se na bosansku stranu



Da li u prvom poglavlju Postanka dan bukvalno traje 24 časa?