Šta Biblija misli kada kaže: "Reče bezumnik u srcu svojemu: nema Boga?


Pitanje: Šta Biblija misli kada kaže: "Reče bezumnik u srcu svojemu: nema Boga?

Odgovor:
I Psalam 14:1 i Psalam 53:1 kažu: "Reče bezumnik u srcu svojemu: nema Boga". Neko uzima ove stihove kako bi ukazao na to da su ateisti glupi, tj, da im nedostaje inteligencija. Međutim, to nije jedino značenje hebrejske riječi prevedene kao "bezumnik". U ovom tekstu, ta riječ je nabal, što često ukazuje na bezbožnu osobu koja nema percepciju etičke ili religijske istine. Značenje ovog teksta nije "neinteligentni ljudi ne vjeruju u Boga", nego "grešni ljudi ne vjeruju u Boga". Drugim riječima, zlo je poricati Boga, a to je često praćeno grešnim načinom života. Stih dalje navodi neke druge karakteristike nevjernih: "Pokvarena su djela njihova, učiniše odurna zlodjela; nema ni jednoga, koji je činio dobro". Psalam 14 proučava sveopštu izopačenost čovječanstva.

Mnogi ateisti su veoma inteligentni. Inteligencija, kao ni nedostatak iste, ne vodi nekoga da odbije da vjeruje u Boga. Nedostatak pravednosti je to što vodi osobu da odbije vjeru u Njega. Mnogi ljudi nisu protiv zamisli o Stvoritelju, sve dok taj Stvoritelj gleda svoja posla i ne dira ih. Ono što ljudi odbijaju je zamisao o Stvoritelju koji zahtijeva moral od svog stvorenja. Umjesto da se bore sa svojom savješću koja im ukazuje na krivicu, neki ljudi odbijaju Boga uopšte. Psalam 14:1 naziva ovu vrstu ljudi "bezumnicima".

Psalam 14:1 kaže da je odbijanje Božijeg postojanja obično zasnovano na želji da se vodi poročan život. Nekoliko istaknutih ateista je priznalo istinitost toga. Neki, kao što je autor Aldous Huxley, su otvoreno priznali da je želja da se izbjegnu moralna ograničenja bila motivacija za njihovu nevjeru:

"Imao sam motive da ne želim da svijet ima značenje; i stoga sam pretpostavio da ga nema, tako da sam bio u stanju da bez ikakve teškoće pronađem zadovoljavajuće razloge za tu pretpostavku. Filozof koji ne pronalazi značenje u svijetu nije samo zainteresovan za problem čiste metafizike. On je također zainteresovan za to da dokaže da ne postoji valjan razlog zašto on lično ne bi radio ono što želi da radi. Meni, kao bez sumnje i većini mojih prijatelja, filozofija beznačajnosti je u suštini jedan instrument oslobođenja od određenih sistema moralnosti. Mi se protivimo moralnosti jer se ona miješa sa našom seksualnom slobodom. Oni koji podržavaju ovaj sistem tvrde da ona oličava smisao – kršćanski smisao, po njima – svijeta. Postoji jedan divno jednostavan metod za zbunjivanje ovih ljudi i opravdanje našeg erotskog revolta: poreći ćemo da svijet ima ikakvo značenje." – Aldous Huxley, Ends and Means"

Vjerovanje u božansko biće je propraćeno osjećajem odgovornosti prema tom biću. Tako, da bi izbjegli osudu savjesti, koju je i samu Bog stvorio, neko jednostavno porekne Božije postojanje. Takvi ljudi kažu sami sebi: "Ne postoji neko ko nadgleda svijet. Ne postoji sudnji dan. Mogu da živim kako mi se hoće". Moralni podsticaji savjesti se tako lakše ignorišu.

Nije mudro pokušavati ubijediti sebe da ne postoji Bog. Poenta stiha "Reče bezumnik u srcu svojemu: nema Boga" je da je bezbožno, grešno srce ono koje ga poriče. Poricanje jednog ateiste se raspršuje pred mnogim dokazima za suprotno, uključujući i njegovu sopstvenu savjest i kosmos u kojem živi.

Nedostatak dokaza za Božije postojanje nije pravi razlog radi kojeg ateisti odbijaju vjeru u Boga. Oni to čine usljed želje da žive slobodni od moralnih ograničenja koja Bog zahtijeva i kako bi izbjegli krivicu koja prati kršenje istih. "Jer se otkriva gnjev Božji s neba na svaku bezbožnost i nepravdu ljudi, koji drže istinu u nepravdi, jer što se može doznati o Bogu, očito je u njima... te nemaju izgovora... nego zaludješe u svojim mislima i potamnje nerazumno srce njihovo. Kad su govorili da su mudri, postadoše ludi... I zato ih predade Bog u željama njihovih srdaca... koji pretvoriše istinu Božju u laž" (Rimljanima 1:18–25).

English


Vrati se na bosansku stranu
Šta Biblija misli kada kaže: "Reče bezumnik u srcu svojemu: nema Boga?