Zašto je Bog toliko drugačiji u Starom zavjetu nego u Novom zavjetu?


Pitanje: Zašto je Bog toliko drugačiji u Starom zavjetu nego u Novom zavjetu?

Odgovor:
U samom srcu ovoga pitanja leži fundamentalno nerazumijevanje onoga što i Stari i Novi zavjet otkrivaju o prirodi Boga. Još jedan način da se izrazi ova ista prosta misao je kada ljudi kažu, „Bog Starog zavjeta je Bog gnjeva dok je Bog Novog zavjeta Bog ljubavi.“ Činjenica da je Biblija Božije stalno otkrivenje sebe kroz istorijske događaje i kroz svoj odnos sa ljudima tokom istorije, možda može da doprinese pogrešnim shvatanjima o tome kakav je Bog u Starom zavjetu u poređenju sa Novim zavjetom. Međutim, kad neko pročita oba Stari i Novi zavjet, postaje očigledno da Bog nije drugačiji od jednog zavjeta do sljedećeg i da su Božiji gnjev i Njegova ljubav otkriveni u oba zavjeta.

Na primjer, kroz cijeli Stari zavjet, za Boga se kaže da je „Bog milostiv, žalostiv, spor na gnjev i obilan milosrđem i istinom,” (Druga knjiga Mojsijeva 34:6; Četvrta knjiga Mojsijeva 14:18; Peta knjiga Mojsijeva 4:31; Nemija 9:17; Psalam 86:5, 15; 108:4; 145:8; Knjiga proroka Joila 2:13). Ipak u Novom zavjetu Božija brižna ljubav i milost se vide još više kroz činjenicu „Jer Bog tako zavolje svijet da je Sina svojega Jedinorodnoga dao, da svaki koji vjeruje u njega ne pogine, nego da ima život vječni” (Jovan 3:16). Kroz Stari zavjet takođe vidimo Boga koji se odnosi prema Izraelu na isti način na koji se otac pun ljubavi odnosi prema djetetu. Kada su voljno griješili protiv Njega i počeli da slave idole, Bog bi ih kažnjavo. Ipak, svaki put bi ih izbavio kad bi se pokajali za svoje idolopoklonstvo. Ovo je u mnogome isti način na koji se Bog bavi Hrišćanima u Novom zavjetu. Na primjer, Jevrejima 12:6 nam govori da „Jer koga ljubi Gospod onoga i kara; i bije svakoga sina kojega prima.”

Na sličan način, kroz Stari zavjet vidimo Božiju osudu i gnjev koji se izliva na grijeh. Isto tako, u Novom zavjetu vidimo da se još uvijek „otkriva gnjev Božiji s neba na svaku bezbožnost i nepravdu ljudi koji drže istinu u nepravdi” (Rimljanima 1:18). Pa, očigledno, Bog nije nimalo drugačiji u Starom zavjetu u odnosu na Novi zavjet. Bog je po samoj svojoj prirodi neizmjenljiv (nepromjenljiv). Dok možda možemo da vidimo jedan aspekat Njegove prirode kako se otkriva više od drugih aspekata u određenim pasusima Pisma, sami Bog se ne mijenja.

Dok čitamo i proučavamo Bibliju, postaje jasno da je Bog isti u Starom i Novom zavjetu. Iako Biblija sadrži 66 pojedinačnih knjiga napisanih na dva (ili možda tri) kontineta, na tri različita jezika, tokom perioda od otprilike 1500 godina, a pisalo je više od 40 autora, i dalje je jedna cjelina od početka do kraja bez kontradiktornosti. U njoj vidimo kako se milostiv, pravedan i Bog pun ljubavi odnosi prema grešnim ljudima u raznim situacijama. Zaista, Biblija je Božije ljubavno pismo čovječanstvu. Božija ljubav za svoje stvorenje, pogotovu za čovječanstvo, je očigledna kroz cijelo Pismo. Kroz Bibliju vidimo kako Bog s ljubavlju i milošću zove ljude u poseban odnos sa sobom, ne zbog toga što to oni zaslužuju, već zbog toga što je On milosrdan i milostiv Bog, spor na gnjev i prepun milosti i istine. Ipak takođe vidimo svetog i pravednog Boga koji je Sudija svih onih koji ne poštuju Njegovu Riječ i odbijaju da ga slave, okrećući se umjesto toga da slave bogove koje su sami stvorili (Rimljanima, poglavlje 1).

Zbog Božijeg pravednog i svetog karaktera, svim grjehovima – prošlim, sadašnjim i budućim – mora da se sudi. Ipak je Bog u svojoj vječnoj ljubavi dao platu za grijeh i put pomirenja tako da grešni čovjek može da se spase Njegovog gnjeva. Vidimo ovu divnu istinu u stihovima poput 1. Jovanove 4:10: „U tome je ljubav, ne što mi zavoljesmo Boga, nego što On zavolje nas, i posla Sina svojega, kao žrtvu pomirenja za grijehe naše”. U Starom zavjetu, Bog je dao sistem prinošenja žrtvi u kojem ste mogli se iskupite za grijeh. Međutim, ovaj sistem žrtvovanja je bio samo privremen i jedino je služio da nagovijesti dolazak Isusa Hrista koji će umrijeti na krstu da bi u potpunosti izvršio zamjeničko iskupljenje za grijeh. Spasitelj koji je bio obećan u Starom zavjetu je u potpunosti otkriven u Novom zavjetu. Iako je to bio samo nagovještaj u Starom zavjetu, konačni izraz Božije ljubavi, poslanje Njegovog Sina Isusa Hrista je otkriveno u svoj svojoj slavi u Novom zavjetu. I Stari i Novi zavjet su dati tako da nas mogu „umudriti za spasenje“ (2. Timotiju 3:15). Kada detaljno prostudiramo Stari i Novi zavjet, očigledno je da se radi o Bogu „u kojega nema izmjenljivosti ni sjenke promjene” (Jakovljeva 1:17).

English
Vratite se na početnu stranicu na crnogorskom jeziku
Zašto je Bog toliko drugačiji u Starom zavjetu nego u Novom zavjetu?

Saznajte kako ...

provesti vječnost s Bogom



primiti oprost od Boga