settings icon
share icon
Pergunta

Maromak eziste ka?

Hatán


Se Maromak ne’e eziste ne’e pergunta ida ne’ebé báziku no importante liu ema se deit bele konsidera. Opiniaun sira kona-ba Maromak ne’e barak, maibé hatán pergunta Maromak ne’e eziste ka? ezije barak liu fali segundu husi atensaun no envolve ideia no evidénsia oioin ne'ebé ampla. Ikus liu, buat ne'ebé ita haree iha esperiénsia umanu, siénsia, lójika, no istória lori ita ba resposta ne’ebé neon-metin: sin, Maromak eziste duni.

Dala barak, pergunta ida ne'e hatudu hanesan “Ita bele prova Maromak eziste ka lae?” Problema mak, embora verdade ne’e rasik absoluta, kuaze laiha ezemplu prova absoluta fora husi lójika no matemátika ne'ebé puro. Ho razaun ne'e, sala julgamentu la presiza prova absolutu atu to'o iha desizaun; envés buka atu hakotu “dúvida razoável” no konsidera saida mak “provável liu. ”

Ezijente “prova” husi Maromak ne’ebé la iha ema ida mak bele rejeita, ne'e la razoavel. La iha evidénsia ka ema nia funsiona hanesan ne’e iha mundu real. “Hasoru” faktu sira no “simu” sira ne'e diferente tebes. Ermétiku, argumentu solidu sei nafatin la konvense ba sira ne’ebé determinadu atu la fiar. Ba ema ne’ebé fiar-laek, ne’e la’ós “prova", maske ne'e bele konvense kuaze ema seluk. Ema ida nia intensaun maka iha influensia maka’as liu duké evidénsia ne'ebé nia hasoru.

Ne'e signifika katak “fiar” balu ne'e nesesáriu—no la'ós de'it kona-ba Maromak nia ezisténsia. Koñesimentu ne’ebé perfeitu liu ita nia abilidade. Prekonseitu no prejudika hasubar ita-nia vizaun. Sei iha nafatin lakuna ida entre buat ne'ebé ita bele “hatene” no saida mak ita “fiar.” Ne'e aplika hanesan ba ema fiar-laek no fiar-na'in sira. Ita dalaruma labele hatene detalle hotu ne’ebé envolve kada tempu ita tuur iha kadeira, han ai-han, ka sa'e eskada. Hahalok sira hanesan ne'e hotu hatudu sasukat fiar nian ida. Ita halo asaun, maski buat ne'ebé ita la hatene, tanba buat ne'ebé ita hatene. Ne’e mak esénsia husi fiar bíblika nian, inklui fiar ba Maromak nia ezisténsia. Ita tau fiar ba buat ne'ebé ema hatene, no ne'e lori ita ba asaun, maski entendimentu ne’ebé menus absoluta ne’e (Ebreu 11:6).

Se ema ida rekoñese Maromak ka lae, desizaun ne'e envolve fiar. Fiar iha Maromak la presiza fiar ne’ebé delek (João 20:29), maibé mós labele ultrapasa rezisténsia ne'ebé aat (João 5:39–40). Reforsa fiar mak esperiénsia umanu, lójika, no evidénsia empíriku, ne'ebé bele ajuda atu hatán ba pergunta ne'ebé Maromak eziste ka?

Maromak Eziste ka? — Experiénsia Umana

Diskusaun kona-ba Maromak nia ezisténsia, baibain hahú ho argumentu ne'ebé lójiku. Ne'e tama iha kakutak, maibé ida ne'e la'ós buat ne'ebé baibain ema halo. La iha ema ida mak hahú sein iha perspetiva hotu, hein deit atu tuir dalan rasional ho robotiku nian molok forma opiniaun ida. Ema interpreta sira-nia moris tuir mundu hale’u sira. Tan ne'e, hateke ba Maromak nia ezisténsia tenke hahú ho esperiénsia sira. Hotu, ita bele uza lójiku atu avalia hanoin hirak ne'e.

Evidénsia kona-ba Maromak eziste iha esperiénsia loron-loron umana nian (Roma 1:19–20; Salmo 19:1; Eklesiastes 3:11). Ne'e inklui ita-nia sentidu morál. Ida-ne'e aplika ba dezeñu ne'ebé klaru hosi universu ne'ebé hale'u ita. Vida umana obriga fiar ne’ebé katak lia-loos, lia-bosok, domin, odi, hahalok di'ak, hahalok aat, nsst., ne’e iha duni no iha sentidu. Maioria ema barak liu iha istória tomak fasil atu fiar iha realidade ida ne'ebé boot liu fali sira nia fíziku.

Ita-nia esperiénsia la'ós evidénsia konkluzivu, klaru. Nune'e, Maromak uza revelasaun jerál nu'udar konvite ida (Apokalipse 3:20). Esperiénsia komún signifika atu énfaze katak ita tenke buka tan resposta (Mateus 7:7–8). Sira ne'ebé ignora ka la simu Maromak nia konvite, sira la iha razaun ba ignoransia (Roma 1:18; Salmo 14:1).

Maromak Eziste ka? — Lójika Umana

Sujestaun lójika tolu ne'ebé boot liu kona-ba Maromak nia ezisténsia mak argumentu kosmolójiku, teleolójiku no morál.

Argumentu kosmolójiku konsidera prinsípiu kauza no efeitu. Kada efeitu mak rezultadu hosi kauza balu, no kada kauza mak efeitu hosi kauza anteriór. Maibé, korrente kauza sira labele kontinua infinitu ka laiha limitasaun ba pasadu, ka se lae korrente ne’e nunka bele hahú. Lójiku ezije buat ruma ne'ebé iha ba rohan-laek no ida ne’e rasik la'ós efeitu husi buat seluk. Ita-nia universu, klaramente, la'ós rohan-laek ka laiha kauza. Lójika ba Maromak: medida eterna ne’ebé la kria husi buat sira seluk, Kauza Primeiru husi ita-nia realidade.

Argumentu teleolójiku ezamina estrutura universu nian. Konfigurasaun galáktika ne'ebé boot liu, ita-nia sistema solár, ita-nia ADN, partikulas sub-atomiku—buat hotu haree arranju ona ho intensaun tomak. Karakterístika ida-ne’e forte tebes atu nune’e ate ateu sira ne’ebé toos deit mós iha difikuldade atu esplika aparénsia husi dezeñu ne’e.

La iha buat ida kona-ba partikulas sub-atomiku ka forsa ruma ne'ebé indika katak tenke arranja tuir buat sira ne’ebé sira iha. Maibé, se sira la ezatamente buat ne'ebé sira iha, kestaun kompleksu—no moris sei imposivel. Konstanta universal barak koordena ho presizaun ne’ebé halo konfuzu apenas atu halo moris ne’e posivel, sa tan real. Siénsia nunka observa ka esplika moris ne'ebé mai hosi la'ós moris, maibé ne’e hatudu mós organizmu kompleksu sira ne’ebé mosu derrepente. Ekipa arkeólogu ida ne'ebé haree liafuan ne'ebé Ha'u iha ne'e iha fatuk-kuak nia didin leten sei universalmente sei foti asaun intelijente ida. Iha tempu hanesan, ADN reprezenta estrutura kodifika ida liu kapasidade enjeñeiru umanu sira ne'ebé di'ak liu. Importánsia husi evidénsia ne’e, lojikamente, favorese idea kona-ba Dezeñadór Intelijente ida—Maromak—nudár esplikasaun ida.

Argumentu morál ne'e hatudu konseitu sira hanesan di'ak no aat, étiku, no seluk-seluk. Ne'e bele nota katak hirak ne'e mak diskusaun “loloos ne’e saida," la'ós de'it “ne’e saida.” Prinsípiu Moral sira ho drastiku dezliga ka kotu husi rasiosíniu kruél no egoista ne’ebé ema espekta husi kriatura ida ne'ebé dezenvolvidu atu sobrevive iha kustu saida deit. Ideia ida ne’ebé ema hanoin iha termu la'ós fíziku no morál ne’e impresionante. Aleinde ne'e, konteúdu fundamentál kona-ba morál umanu kontinua eziste iha istória no kultura tomak.

Aleinde ne'e, diskusaun kona-ba ideia morál sira konserteza lori ita ba dalan kruzamentu ida. Tantu ideia morál kompletamente subjetivu, no tan ne'e ladún iha sentidu, ka sira tenke bazeada ba padraun balun ne'ebé labele muda. Esperiénsia umanu la apoia konkluzaun katak morál la signifika buat ida. Esplikasaun ne’ebé razoável liu kona-ba tansá ema hanoin iha termu morál no fahe ideal ka prinsipiu morál mak lei morál loloos ida ne’ebé fornese husi Lejislador Moral ida, ne’e mak, Maromak.

Maromak Eziste ka? — Siénsia Umana

Argumentu lójiku sira iha leten ne'e inspira hosi observasaun sira. Konseitu sira hanesan demonstra Big Bang Theory, mínimu liu, mak validade sientífiku hosi universu ida ne'ebé kria ona, la'ós eternu. Atu hanesan ho estrutura ADN nian. Dadus empíriku sira fó kredibilidade ba ideia Kriadór bíblika no kontradisaun ho esplikasaun alternativu sira, hanesan universu rohan-laek ida ka abiojénese.

Arkeolojia mós fó apoiu ba Bíblia. Ema, eventu no fatin sira ne'ebé deskreve iha Eskritura konfirma beibeik ona husi deskoberta sekulár oin-oin. Deskoberta sira ne'e mai depoisde sétiku sira fó-entende Bíblia nia relatu ne’e fiktísiu.

Istória no literatura, ba sira-nia parte, mós fó apoiu ba Maromak nia ezisténsia. Prezervasaun Bíblia ne'e nu'udar ezemplu ida: ita-nia kbiit atu rastrea testu Eskritura ne'ebé iha ona ba tempu ne’ebé besik tebes ho eventu orijinál apoia konfiabilidade Bíblia. Judeo-Kristaun nia influensia ba kultura, moral, direitus umanus, no siénsia modernu ne’ebé moris mós indika ho forte aproximasaun ida aliña ho lia-loos.

Maromak Eziste ka? — Maromak iha Ita

Kada kategoria ida-idak uluk ne’e área estudu tomak ida no tópiku husi livru sira rihun ba rihun. Maski nune'e, Maromak nia ezisténsia hatudu ho profunda liu, ba ema barak, iha esperiénsia pesoál. Karik imposivel atu “prova” ba ema seluk katak ita kontente, hanesan ezemplu, maibé ne'e la halo mudansa ba faktu katak ita kontente. Ne'e la’ós signifika katak perspetiva interna todan liu duké lia-loos, maibé lia-loos ne’ebé kompleksu ne'e dala barak suporta totálmente husi esperiénsia individual sira. Mudansa ba moris, mudansa ba atitude nian, no resposta sira ba orasaun maka parte hotu husi ita-nia persepsaun pesoál katak Maromak ne’e eziste.

Sentidu pesoál kona-ba lia-loos nu'udar maneira konvinsente ida ita hatene Maromak ne’e eziste, no ne'e mak Maromak nia hakarak ba ema hotu atu hetan matenek ne'e. Maromak rasik mai iha rai, nu'udar ema (2 Korintu 4:6), atu nune'e ita bele iha relasaun pesoál ho Nia (João 14:6). Sira ne'ebé laran-moos buka Maromak sei hetan Nia (Mateus 7:7–8), rezulta iha prezensa permanente husi Espiritu Santu (João 14:26–27).

Pergunta Maromak Eziste ka?, Tanba ne’e, ita labele hatán ho prova absoluta, maibé ita bele haree ba evidénsia ne’ebé hatudu katak Nia eziste. Aseita Maromak nia ezisténsia la'ós matan-delek haksoit ba iha nakukun laran, ne’e pasu fiar nian ida sai husi nakukun laran ba iha kuartu ida ne’ebé naroman natoon iha ne’ebé buat barak sai klaru.

English



Fila-fali ba pájina inisiál Tetun

Maromak eziste ka?
© Copyright Got Questions Ministries