settings icon
share icon
Fehu’i

Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá? ʻOku fēfē ʻa e ʻOtuá?

Tali


Ko e ongoongo leleí, ʻi heʻetau feinga ko ia ke tali e fehuʻi ko ʻení, ʻoku lahi ha ngaahi meʻa ʻe lava ke tau ʻilo fekauʻaki mo e ʻOtuá! ʻE lava ke ʻilo ʻe he kinautolu ʻoku nau vakavakaiʻi e fakamatala ko ʻení ʻe ʻaonga ke ʻuluaki lau kotoa ia; hili iá pea toe foki ʻo kumi e ngaahi veesi Folofola kuo filí ki ha fakamahino lahi ange. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga e ngaahi veesi Folofolá, he ka ne taʻeʻoua e mafai ʻo e Tohi Tapú, he ʻikai toe kehe e ngaahi fakamatala ko ʻení mo e fakakaukau ʻa e tangatá; ʻa ia ʻoku faʻa taʻe totonu ʻiate ia pē ʻo fakatatau mo e mahino ki he ʻOtuá (Siope 42:7). ʻOku mātuʻaki ngali fakasiʻia ke tau pehē ʻoku mahuʻinga ke tau feinga ke mahino pe ʻoku fēfē ʻa e ʻOtuá! ʻI he ʻikai ke tau fakahoko ʻení te tau iku ai ʻo fokotuʻu, muimui mo moihū ki ha ngaahi ʻOtua loi ʻo fehangahangai mo Hono finangaló (ʻEkesōtosi 20:3-5).

Ko e meʻa pē kuo fili ʻe he ʻOtuá Tonu ke fakahaá ʻe lava ke tau ʻiló. Ko e taha ʻo e ngaahi tōʻonga pe ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá ko e “māmá”, ko hono ʻuhingá ʻokú Ne fakahā Ia ʻi ha fakamatala fekauʻaki mo Ia (ʻĪsaia 60:19, Sēmisi 1:17). Koeʻuhí kuo fakahā ʻe he ʻOtuá ha meʻa fekauʻaki mo Ia, ʻoku ʻikai totonu ke tau siʻaki, telia naʻa tōmui hatau taha ke hū ki Hono mālōlōʻangá (Hepelū 4:1). ʻE tokoni ʻa e Fakatupú, Tohi Tapú pea mo e Folofola kuo kakanó (Sīsū Kalaisi) ke tau ʻilo pe ʻoku fēfē ʻa e ʻOtuá.

Tau kamata ʻaki ʻetau mahinoʻi ko e ʻOtuá hotau Fakatupú pea ko ha konga kitautolu ʻo ʻEne fakatupú (Sēnesi 1:1 Saame 24:1). Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku fakatupu ʻa e tangatá ʻi Hono ʻīmisí. ʻOku mahuʻinga fau ange ʻa e tangatá ʻi he kotoa ʻo e toenga ʻo e fakatupú pea naʻe tuku ke pule ia ai (Sēnesi 1:26-28). ʻOku fakameleʻi ʻe he 'hingá' ʻa e Fakatupú ka ʻokú ne kei fakahoʻata mai pē ha ʻata ʻo ʻEne ngaahi ngāué (Sēnesi 3:17-18; Loma 1:19-20). ʻI heʻetau fakakaukau ki he kāfakafa, taʻefaʻalaua, masani mo e hokohoko maau ʻo e fakatupú, ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻa e fungani māʻolunga ʻo e ʻOtuá.

ʻE lava ke tokoni hono lau ha niʻihi ʻo e ngaahi huafa ʻo e ʻOtuá ki heʻetau fekumi pe ʻoku fēfē ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi huafá ʻeni:

ʻElohimi - Tokotaha mālohi, faka-ʻOtua (Sēnesi 1:1)
ʻAtonai - ʻEiki, ko hono fakahaaʻi ha ʻEiki ʻi ha vā fetuʻutaki fakaetamaioʻeiki (ʻEkesōtosi 4:10,13)
ʻEla ʻElioni - Fungani Māʻolunga Tahá, ko e Taha mālohi tahá (Sēnesi 14:20)
ʻEla Loi - ko e Taha mālohi ʻokú Ne ʻafioʻí (Sēnesi 16:13)
ʻEla Sātai - ʻOtua Mafimafi (Sēnesi 17:1)
ʻEla ʻŌlame - ʻOtua taʻengata (ʻĪsaia 40:28)
ʻIaue - ʻEIKI “Ko Au”, ko hono ʻuhingá ki he ʻOtua moʻui taʻengatá (ʻEkesōtosi 3:13,14).

Te tau hoko atu he taimí ni ʻaki ʻetau vakaiʻi ha toe ngaahi ʻulungaanga lahi ange ʻo e ʻOtuá; ʻoku taʻengata ʻa e ʻOtuá, ko hono ʻuhingá naʻe ʻikai Hano kamataʻanga pea he ʻikai toe ngata ʻEne moʻuí. ʻOkú Ne taʻe-faʻa-mate, taʻefakangatangata (Teutalōnome 33:27; Saame 90:2; 1 Tīmote 1:17). ʻOku taʻe-faʻa-liliu ʻa e ʻOtuá, ko hono ʻuhingá ʻoku ʻikai faʻa liliu; ʻoku ʻuhinga ʻeni ʻoku mātuʻaki falalaʻia mo falalaʻanga ʻa e ʻOtuá (Malakai 3:6; Nōmipa 23:19; Saame 102:26,27). ʻOku taʻefakatataua ʻa e ʻOtuá, ko hono ʻuhingá ʻoku ʻikai ha taha ʻe tatau mo Ia ʻi he ngāue pe moʻui; ʻoku ʻikai Hano tatau pea ʻokú Ne haohaoa (2 Samuela 7:22; Saame 86:8; ʻĪsaia 40:25; Mātiu 5:48). ʻOku fakamisiteli ʻa e ʻOtuá, ko hono ʻuhingá ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi kakato, ʻiloʻi papau pea ʻikai lava ke tau mahinoʻi kakato Ia (ʻĪsaia 40:28; Saame 145:3; Loma 11:33,34).

ʻOku fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá, ko hono ʻuhingá ʻoku ʻikai filifilimānako (Teutalōnome 32:4; Saame 18:30). ʻOku mafimafi ʻa e ʻOtuá, ko hono ʻuhingá ʻokú Ne mafai ki he meʻa kotoa; te Ne lava ʻo fai ha meʻa pē ʻoku fakahoifua kiate Iá, ka ʻe fakafenāpasi maʻu pē ʻEne ngaahi ngāué mo e toenga Hono ngaahi ʻulungāngá (Fakahā 19:6; Selemaia 32:17,27). ʻOku hā-mai maʻu pē ʻa e ʻOtuá, ko hono ʻuhingá ʻokú ne ʻi ai maʻu pē, ʻi he feituʻu kotoa; ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻeni ko e ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē (Saame 139:7-13; Selemaia 23:23). ʻOku tokaimaʻananga ʻa e ʻOtuá, ko hono ʻuhingá ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e kuohilí, lolotongá mo e kahaʻú, naʻa mo e meʻa ʻoku tau fakakaukau ki ai ʻi ha faʻahinga taimi pē; koeʻuhí ʻokú ne ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē ʻe totonu maʻu pē pea fakahoko totonu ʻEne fai fakamāú (Saame 139:1-5; Fakamatala Meʻa Hokohoko 5:21).

ʻOku taha ʻa e ʻOtuá, ko hono ʻuhingá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he ʻikai ha toe ʻOtua kehé, ka ko Ia tokotaha pē foki ʻokú Ne lava ʻo feau e ngaahi fiemaʻu vivili mo taukakapa ʻo hotau ngaahi lotó, pea ko Ia pē ʻoku taau mo ʻetau moihuú mo e līʻoá (Teutalōnome 6:4). ʻOku māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ko hono ʻuhingá he ʻikai lava ke fakalaka ʻa e ʻOtuá ʻi he faihalá; koeʻuhí ko ʻEne māʻoniʻoní mo e fakamaau totonú pea ke lava ʻo fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá, naʻe pau ke foua ʻe Sīsū e fakamaau ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi naʻe hilifaki ai ʻetau ngaahi angahalá kiate Iá (ʻEkesōtosi 9:27; Matthew 27:45-46; Loma 3:21-26).

ʻOku fakaleveleva ʻa e ʻOtuá, ko hono ʻuhingá ʻokú Ne Aoniu; he ʻikai lava ʻe heʻene ngaahi fakatupú kotoa ʻi hono fakatahaʻí, ʻiloa pe ʻikai ʻiloa, ʻo fakakāsiaʻi ʻEne ngaahi taumuʻá (Saame 93:1; 95:3; Selemaia 23:20). Ko e laumālie ʻa e ʻOtuá, ko hono ʻuhingá ʻoku taʻe-hā-mai (Sione 1:18; 4:24). Ko e ʻOtuá ko ha Tolu-tahaʻi-ʻOtua, ko hono ʻuhingá ko Iá ko ha toko tolu ʻi he toko taha, ʻo tatau ʻi he sino, mālohi mo e nāunau. Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻasi ʻi he ʻuluaki veesi Folofol ʻa e ' huafá' ʻo ʻuhinga ki ha toko taha pē neongo ʻoku ʻuhinga ki ha Kakai kehekehe ʻe toko tolu- “Tamai, ʻAlo, Laumālie” (Mātiu 28:19; Maʻake 1:9-11). Ko e ʻOtuá ʻoku moʻoni, ko hono ʻuhingá ʻoku fenāpasi ʻEne meʻa kotoa pē mo Hono tuʻungá, te Ne kei tuʻu maʻu ai pē ʻi he leleí pea ʻikai lava ʻo loi (Saame 117:2; 1 Samuela 15:29).

ʻOku māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ko hono ʻuhingá ʻoku fakamavaheʻi ia mei he ʻuli fakaematelia kotoa pē pea ʻoku ʻikai teitei poupou ki ai. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kovi kotoa pē pea ʻoku fakatupu houhau kiate Ia; ʻoku faʻa ʻasi maʻu pē ʻa e afí ʻi he folofolá fakataha mo e māʻoniʻoní. ʻOku faʻa ui e ʻOtuá ko ha afi kuo kapu (ʻĪsaia 6:3; Hapakuki 1:13; ʻEkesōtosi 3:2,4,5; Hepelū 12:29). ʻOku ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá - ʻe kau heni ʻEne fungani leleí, angaleleí, manavaofá mo e ʻofá - ʻa ia ko ha ngaahi lea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻEne leleí. Ka ne taʻeʻoua e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, hangē ʻe hanga ʻe he toenga ʻo Hono ngaahi ʻulungāngá ʻo toʻo kitautolu meiate Ia. Meʻamālié ʻoku ʻikai pehē, he ʻokú Ne finangalo ke Ne ʻafioʻi kitautolu takitaha (ʻEkesōtosi 34:6; Saame 31:19; 1 Pita 1:3; Sione 3:16; Sione 17:3).

Ko ha fakaofiofi pē ʻeni ke tali ha fehuʻi felāveʻi mo e ʻOtuá. Kātaki ʻo maʻu ha loto vekeveke ke hokohoko atu hoʻo fekumi kiate Iá (Selemaia 29:13).

English



Foki ki he peesi mu’a Faka-Tonga

Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá? ʻOku fēfē ʻa e ʻOtuá?
© Copyright Got Questions Ministries