settings icon
share icon
Fehu’i

Ko Sīsū pē nai ʻa e hala ki Hēvaní?

Tali


ʻIo, ko Sīsū pē ʻa e hala ki hēvaní. ʻE malava ke hanga ʻe ha fakamatala pehē ʻo ngaohi koe ke ke puputuʻu, ʻohovale pe naʻa mo ke lotomamahi, ka ʻoku moʻoni ia. ʻOku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻikai ha toe hala kehe ki he fakamoʻuí ka ʻia Sīsū Kalaisi pē taha. Naʻe folofola tonu ʻa Sīsū ʻi he Sione 14:6, “Ko au ko e halá, mo e moʻoní pea mo e moʻuí. ʻOku ʻikai haʻu ha tangata ʻe taha ki he Tamaí, kae ʻiate au.” ʻOku ʻikai ko ha foʻi hala Ia, ʻo pehē ʻoku toe ʻi ai mo ha ngaahi hala kehe; ka ko Ia ʻa e halá, ʻo ʻuhinga ko e halá pē ia. ʻOku ʻikai ha taha, neongo hono ongoongó, lavameʻá, ʻilo makehé pe toputapu fakataautahá, ʻe lava ʻo haʻu ki he ʻOtua ko e Tamaí taʻe fou ʻia Sīsū.

Ko Sīsū ʻa e hala pē ʻe taha ki hēvaní ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Ko Sīsuú naʻe “fili [Ia] ʻe he ʻOtuá” ke hoko ko e Fakamoʻuí (1 Pita 2:4). Ko Sīsū Tokotaha pē kuo hāʻele hifo mei he langí pea toe foki hake ki ai (Sione 3:13). Ko Ia tokotaha pē kuó Ne maʻu ha moʻui haohaoa ʻo e tangatá (Hepelū 4:15) Ko ia tokotaha pē ʻa e feilaulau ki he angahalá (1 Sione 2:2; Hepelū 10:26). Naʻá ne fakakakato tokotaha pē ʻa e Fonó mo e Kau Palōfitá (Mātiu 5:17). Ko ia pē ʻa e tangata kuó ne ikunaʻi ʻa e maté ʻo taʻengata (Hepelū 2:14–15). Ko ia pē taha ʻa e Fakalaloa ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo e tangatá (1 Tīmote 2:5). Ko ia pē ʻa e tangata “kuo hakeakiʻi. . . ʻe he ʻOtuá ʻo lahi ʻaupito” (Filipai 2:9).

Naʻe folofola ʻa Sīsū fekauʻaki mo ʻEne hoko ko e hala pē taha ki hēvaní ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe makehe mei he Sione 14:6. Naʻá Ne fakahā Ia ko e fakamaʻunga ʻo e tuí ʻi he Mātiu 7:21–27. Naʻá Ne folofola ko ʻEne ngaahi leá ko e moʻui (Sione 6:63). Naʻá Ne talaʻofa ko kinautolu ʻoku tui kiate Iá te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá (Sione 3:14–15). Ko ia ʻa e maluʻanga ʻo e fanga sipí (Sione 10:7); ko e mā ʻo e moʻuí (Sione 6:35); pea mo e toetuʻú (Sione 11:25). He ʻikai ha toe taha te ne lava ʻo maʻu e ngaahi huafa ko iá.

Naʻe fakatefito e ngaahi malanga ʻa e ʻaposetoló ʻi he pekia moe toetuʻu ʻa e ʻEiki ko Sīsuú. Naʻe talaki mahino ʻe Pita ʻi heʻene lea ki he Sanetaliní, ko Sīsū pē taha ʻa e hala ki he langí: “Pea ʻoku ʻikai ha fakamoʻui ʻi ha taha kehe: he ʻoku ʻikai ke tuku mo ha hingoa ki he kakai ʻi lalo langí, ke tau moʻui ai” (Ngāue 4:12). Naʻe fakamahinoʻi ʻe Paula ʻi heʻene lea ki he haʻofanga lotu ʻi ʻEnitioké, ko Sīsū ʻa e Fakamoʻuí. “Ko ia ke ʻilo ʻe kimoutolu, ʻoku malanga ʻaki kiate kimoutolu ʻi he tangatá ni ʻa e fakamolemole ʻo e angahalá. Pea ko e meʻa ʻiate ia, ko kinautolu kotoa pē ʻoku tuí, ʻoku fakatonuhiaʻi mei he meʻa ktooa pē” (Ngāue 13:38–39). ʻI he tohi ʻa Sione ki he siasí fakalukufuá, naʻá ne fakamahinoʻi e huafa ʻo Kalaisí ko e makatuʻunga ia ʻo hotau fakamolemoleʻí: “ʻOku ou tohi kiate kimoutolu, ʻa e fānau ʻofeina, koeʻuhí kuo fakamolemolea hoʻomou angahalá koeʻuhí ko hono huafá” (1 Sione 2:12). ʻOku ʻikai ha toe taha ka ko Sīsū pē te ne lava ʻo fakamolemoleʻi ʻa e angahalá.

ʻOku malava ʻa e moʻui taʻengata ʻi hēvaní ʻo fakafou ʻia Kalaisi tokotaha pē. Naʻe lotu ʻa Sīsū, “Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē tahá, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekaú” (Sione 17:3). Ke maʻu e meʻaʻofa taʻetotongi ʻo e fakamoʻui ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau hanga kia Sīsū pea ko Sīsū tokotaha pē. Kuo pau ke tau falala ki he pekia ʻa Sīsū ʻi he kolosí ko ʻetau totongi ki he angahalá pea ʻi Heʻene toetuʻú. “ʻIo, ʻe fakatonuhiaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ia ʻoku ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí pea ʻiate kinautolu kotoa pē ʻoku tuí” (Loma 3:22).

ʻI ha taimi ʻe taha lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú, naʻe tafoki ha niʻihi tokolahi ʻo e haʻofangá meiate Ia ʻo mavahe mo e ʻamanaki te nau maʻu ha toe fakamoʻui ʻe taha. Naʻe fehuʻi ʻe Sīsū ki he Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻE ʻalu mo kimoutolu foki?” (Sione 6:67, ESV). Naʻe tonu e tali ʻa Pitá: “ʻEiki, te mau ʻalú kia hai? ʻOku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá, pea ʻoku mau tui pea ʻilo pau ko koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí” (Sione 6:68–69, ESV). Fakatauange ke tau vahevahe kotoa e tui naʻe maʻu ʻe Pitá, ʻoku maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻia Sīsū Kalaisi pē taha.

Kuó ke fai nai ha’o fakakaukau fekau’aki mo Kalaisi koe’uhi pë ko e me’a ko ia kuó ke lau/? Kapau leva ko ia, peá ke kataki mu’a ‘o lomi’i ‘a e fo’i me’a lomi ko ena ‘i lalo ‘oku pehë “Kuó u tali ‘a Sïsü ‘i he ‘ahó ni.”

English



Foki ki he peesi mu’a Faka-Tonga

Ko Sīsū pē nai ʻa e hala ki Hēvaní?
© Copyright Got Questions Ministries