settings icon
share icon
Fehu’i

Ko e Tohi Tapú ko ha Folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá?

Tali


He ʻikai ngata pē hono fakamahinoʻi ʻe heʻetau tali ki he fehuʻi ko ʻení ʻa e anga ʻetau vakai ki he Tohi Tapú mo ʻene mahuʻinga ki heʻetau moʻuí, ka ʻoku ʻi ai foki hono mahuʻinga taʻengata kiate kitautolu. Kapau ko e Tohi Tapú ko ha Folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku totonu ke tau mataʻikoloa ʻaki ia, ako ia, talangofua mo falala kakato ki ai. Kapau ko e Tohi Tapú ko ha Folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá, ta ko e mafai taupotu taha ia ki he ngaahi meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e tuí, fakaʻaongaʻí mo e tuʻunga moʻuí. Kapau ko e Tohi Tapú ko ha Folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá, kapau ʻoku siʻaki ia ʻoku tau siʻaki foki mo e ʻOtuá Tonu.

Koeʻuhí naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e Tohi Tapú, ko ha fakamoʻoni ia ʻo ʻEne ʻofa kiate kitautolú. Naʻe folofola ʻe he ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa Hono tuʻungá pea mo e founga ʻe lava ke tau maʻu ai ha vā fetuʻutaki mo Iá. Ko ha ngaahi meʻa ʻeni naʻe ʻikai ke tau mei ʻilo kapau ne ʻikai fakahā fakalangi kinautolu ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻi he Tohi Tapú. ʻOku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fiemaʻu ke ʻilo ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá fekauʻaki mo e ʻOtuá kae lava ke tau maʻu ha vā fetuʻutaki totonu pea mo Ia.

Te tau lava fēfē ʻo ʻilo ko e Tohi Tapú ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá kae ʻikai ko ha tohi lelei pē? Ko e hā ʻoku makehe fekauʻaki mo e Tohi Tapú ʻoku kehe ai ia mei he ngaahi tohi kehe kotoa pē kuo ʻosi hiki? ʻOku ʻi ai nai ha fakamoʻoni ko e Tohi Tapú ko e Folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá? ʻOku totonu ke vakaiʻi fakamātoato ʻa e faʻahinga fehuʻi pehení. ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai ha puputuʻu ʻi hono talaki ko e Tohi Tapú ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻasi ʻen ʻi he tohi fakahīkihiki ʻa Paula kia Tīmoté: “Koeʻuhí ʻoku talu hoʻo kei siʻi, naʻá ke ʻilo ʻa e ngaahi tohi māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku faʻa fakapoto koe ki he fakamoʻuí ʻi he tui ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sīsuú. ʻOku foaki mai ʻa e Tohi Tapu kotoa pē ʻi he fakamanava ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻaonga ia ki he akonaki, mo e valoki, mo e fakatonutonu, mo e fakapoto ki he māʻoniʻoní, koeʻuhí ke haohaoa ʻa e tangata ʻo e ʻOtuá, pea kakato hono teuteu ki he ngaahi ngāue lelei kotoa pē” (2 Tīmote 3:15–17).

ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakamoʻoni fakafolofola mo ʻikai fakaefolofola ko e Tohi Tapú ko e Folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá.

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofola ko e Tohi Tapú ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá

Ko e ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá ʻa e ngaahi meʻa ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa ia ʻoku fakamoʻoni ki hono tupuʻanga fakalangí. Ko e fakamoʻoni fakafolofola ʻe taha ko e Tohi Tapú ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá ko ʻene kakató. Neongo ko ha ngaahi tohi fakataautaha ʻe onongofulu mā-ono, naʻe tohi ʻi ha konitinēniti ʻe tolu, ʻi ha lea fakafonua kehekehe ʻe tolu, ʻi ha vahaʻa taimi ko ha taʻu nai ʻe 1,500, ʻe ha kau tangata tohi ne tokolahi hake ʻi he toko 40 mo ha ngaahi puipuituʻa kehekehe ʻi he moʻuí, ka ʻoku kei tuʻu ʻa e Tohi Tapú ko ha tohi kakato ia mei he kamataʻangá ki he fakaʻosí taʻe ʻi ai ha fefakakikihiʻaki. Ko e kakato ko ʻení ʻoku makehe ia mei he ngaahi tohi kehe kotoa pē pea ko ha fakamoʻoni ia ki he tupuʻanga fakalangi ʻo e ngaahi lea naʻe ueʻi ʻe he ʻOtuá ha kau tangata ke nau lekōtí .

Ko ha fakamoʻoni fakafolofola ʻe taha ʻokú ne fakahā ko e Tohi Tapú ko e Folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá ko e kikité. ʻOku ʻi he folofolá ha ngaahi kikite fakaikiiki ʻe laungeau ʻoku fekauʻaki mo e kahaʻu ʻo ha ngaahi puleʻanga kehekehe, ngaahi kolo pau, pea mo e kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku fekauʻaki ha ngaahi kikite kehe mo e hāʻele mai ʻa e Mīsaiá, ko e Fakamoʻui ʻo kinautolu kotoa ʻe tui kiate Iá. Makehe mei he ngaahi kikite ʻoku maʻu ʻi he ngaahi tohi fakalotu kehé pe kau tangata hangē ko Nositalatamasí, ʻoku mātuʻaki fakaiikiiki ʻaupito e ngaahi kikite faka-tohi tapú ia. ʻOku laka hake ʻi he ngaahi kikite ʻe tolungeaú ʻi he Fuakava Motuʻá fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. ʻIkai ngata pē ʻi hono tomuʻa kikiteʻi ʻa e hako te Ne haʻu aí pea mo e feituʻu ʻe ʻaloʻi ai Iá, ka ne kau foki ai mo e founga te Ne pekia mo toe tuʻu hake aí. ʻOku ʻikai mo ha toe founga mahino ange ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e ngaahi kikite kuo fakakakato ʻi he Tohi Tapú makehe mei honau tupuʻanga fakalangí. ʻOku ʻikai mo ha toe tohi fakalotu kehe ʻe maʻu ai ha ngaahi kikite fakaikiiki lahi pehē ʻo hangē ko ia ʻi he Tohi Tapú.

Ko e fakamoʻoni hono tolu ʻo e tupuʻanga fakalangi ʻo e Tohi Tapú ko hono mafai mo e mālohi makehé. Neongo ʻoku kehe e fakamoʻoni ko ʻení mei he ongo fakamoʻoni ʻi muʻá, ka ʻoku ʻikai fakasiʻia ai ʻene hoko ko ha fakamoʻoni mālohi ko e Tohi Tapú ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻikai tatau e mafai ʻo e Tohi Tapú mo ha toe tohi kehe kuo hiki. ʻOku tau vakai ki he mālohi ko ʻení ʻi he founga kuo liliu fakaʻaufuli ai ha ngaahi moʻui taʻefaʻalaua. Kuo fakamoʻui heni ʻa e kau maʻunimā ʻe he faitoʻo konatapú, kuó ne fakaʻatā e niʻihi femanakoʻaki tuʻunga tataú, kuó ne fakahaofi e tukuhausiá mo e niʻihi fakapikopikó, kuó ne liliu e kau faihia lalahí, kuó ne valokiʻi e kau faiangahalá peá ne fakatafoki ʻa kinautolu naʻe fehiʻá ke manako ai. ʻOku maʻu ʻe he Tohi Tapú ha mālohi fakahangatonu mo liliu moʻui ʻoku ngāue pē koeʻuhí ko e Folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá.

Fakamoʻoni Kehe ko e Tohi Tapú ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá

ʻOku ʻi ai foki ha ngaahi fakamoʻoni kehe ʻokú ne fakahaaʻi ko e Tohi Tapú ko e Folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá. Ko e taha ko e tuʻunga faka-hisitōlia ʻoe Tohi Tapú. Koeʻuhí ʻoku lekooti ʻi he Tohi Tapú ha fakaikiiki ʻo e ngaahi meʻa fakahisitōlia naʻe hokó, kuo pau ai ke vakaiʻi hono tuʻunga totonú ʻo tatau pē mo ha toe fakamatala fakahisitōlia kehe ange. ʻI he ngaahi fakamoʻoni fakaʻākeolosia mo e ngaahi tohi fakatohi tapú, kuo fakamoʻoniʻi e ngaahi fakamatala ʻi he Tohi Tapú ke totonu pea moʻoni. Ko hono moʻoní, ʻoku hanga ʻe he kotoa ʻo e ngaahi fakamoʻoni fakaʻākeolosia mo tohi ʻoku nau poupou ki he Tohi Tapú ʻo ʻai ia ke hoko ko e tohi lelei taha hono hiki mei he māmani fakakuonga muʻá. ʻOku tokoni hono lekooti tonu ʻo e ngaahi meʻa fakahisitōlia ʻi he Tohi Tapú ke ne fakamoʻoniʻi hono tala ko e Folofola ia ʻo e ʻOtuá mo poupou ki he falala ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kehe ʻoku lau ki ai ʻa e Tohi Tapú.

Ko e fakamoʻoni kehe ʻe taha ko e Tohi Tapú ko e folofola ʻa e ʻOtuá ko e angatonu ʻa e kau tangata ne nau hiki iá. ʻI hono ako e moʻui ʻa e kau tangata ne nau hiki e Folofolá, ʻoku tau ʻilo ai ʻenau faitotonú mo e faitōnungá. Koeʻuhí ne nau vilitaki ke mate ʻi ha ngaahi founga fakamamahi koeʻuhí ko e ngaahi meʻa ne nau tui ki aí, ʻokú ne fakamoʻoniʻi mai naʻe tui moʻoni ʻa e kau tangatá ni ki he ʻOtua naʻe folofola kiate kinautolú. Naʻe ʻilo ʻe he kau tangata ne nau hiki ʻa e Fuakava Foʻoú mo ha kakai tui kehe ʻe laungeau (1 Kolinitō 15:6) ʻa e moʻoni ʻo ʻenau pōpoakí koeʻuhí ne nau feohi mo Sīsū Kalaisi hili ʻEne toe tuʻu mei he pekiá. Naʻe liliu lahi ʻenau moʻuí ʻi heʻenau mamata ki he Kalaisi kuo toe tuʻú. Ne nau mavahe mei he toitoi ʻi he manavaheé ki he loto vilitaki ke mate koeʻuhí ko e pōpoaki naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá kiate kinautolú. ʻOku fakamoʻoni ʻenau moʻuí mo e maté ki he foʻi moʻoni ko e Tohi Tapú ko e Folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá.

Ko e fakamoʻoni kehe ʻe taha ko e Tohi Tapú ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá ko e ʻikai ko ia ke malava ʻo fakaʻauha ʻa e Tohi Tapú. Kuo fepaki e Tohi Tapú mo ha ngaahi ʻohofi fakalilifu mo ha ngaahi feinga ke fakaʻauha ia ʻi ha toe tohi ange ʻi he hisitōliá. Talu mei he kau ʻEmipola Loma hangē ko Tiokeletiane ʻo aʻu ki he kau pule fakakominiusí pea ki he kau taʻe-tui ʻOtua ʻo e ʻaho ní, kuo matuʻuaki ʻe he Tohi Tapú ha fakafepaki mālohi mei hono kau fakasiʻiá. Ka ʻokú ne matuʻuaki pea ʻoku kei hoko pē ʻi he ʻahó ni ko e tohi ʻoku lahi taha hono pulusi ʻi he funga ʻo e māmaní.

ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo tala ʻe he kau taʻetuí ko ha tohi talatupuʻa ʻa e Tohi Tapú, ka kuo fakapapauʻi ʻe he kau ʻākeolosiá ʻene fakahisitōliá. Kuo ʻohofi ʻe he kau fakafepakí hono ngaahi akonakí ʻo pehē ʻoku fakakuonga muʻa mo ʻolokuonga, ka ʻoku takiekina lelei ʻe hono ngaahi tuʻunga moʻoni mo totonú ʻa e ngaahi sōsaieti ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku kei hokohoko atu pē hono fakafepakiʻi ʻe he ngaahi tui fakasaienisi, fakaʻatamai mo fakapolitikalé, ka ʻoku kei moʻoni pē mo mahuʻinga ia ʻi he ʻahó ni ʻo hangē ko e taimi ne fuofua hiki aí. ʻOku ʻikai totonu ke tau ofo heni. He naʻe folofola ʻa Sīsū, “ʻE mole ʻa e langí mo e fonuá, ka ko ʻeku ngaahi leá ʻe ʻikai mole ia” (Maʻake 13:31).

Kuo liliu ʻe he Tohi Tapú, ʻa ia ʻoku makehe mei ha toe tohi ange, ha ngaahi moʻui taʻefaʻalaua mo fakamaama e ngaahi angafakafonua faingataʻá. Hili e vakai ki he fakamoʻoní, ʻe lava ke pehē ʻe ha taha taʻe toe veiveiua kuo folofola ʻa e ʻOtuá pea ko e moʻoni, ko e Tohi Tapú ko e Folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá.

English



Foki ki he peesi mu’a Faka-Tonga

Ko e Tohi Tapú ko ha Folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá?
© Copyright Got Questions Ministries