settings icon
share icon
Enkilikuanata

Ketii Enkai?

Ewalata


Etii Enkai ometii, nkiparat naagoli kuna na keishaa neingurr oltung’ani. Keishaa indamunot naipirta Enkai, kake ewalata nautu ajo ketii? Naa nchere keya erishata sapuk, oo nduat naagut, oo mbarakinot. Kake, ore naibala ntookiasin etungani, nkibeleny enkop, isipat, o ntepen neyau empijan najo: njere, ketii Enkai.

Naa kiparuni oshi aake, “Indim itodolu ajo ketii Enkai? ” Kake, ore etii esipata naitashe, meetai akata ilmoniek oibalunye ajo ketii Enkai, teneme nkiasin oo enkikena. Ore etii ena, meiyeu koti ilmoniek oolus pee eut esipata; kake, peishooyo esipata naibala, nengwarr pooki tung’ani.

Ore oloikilikuan ilmoniek pee enyorraa ajo ketii enkai, nemeishaa ina. Meas nkiasin nemeas oltung’ani ena tenkop. “iwalat” isipat oo “teninyorraa” na kepaasha. Na ore lelo rorei oogut naa kepon dukuya meitabaya inakirukoto ajo ketii Enkai. Nimebaya nana duat eneedo tapala yie oltung’ani oning’u. Amu ore iyieunot oltung’ani na kegiroo ilmoniek otii apa tedukuya.

Na kitodolu ina njere ajo keishaa neetae enkirukoto tepooki kata tapala duo te Nkai. Ore eng’eno nagut nemeishaa nkidimat ang. Itoipo olgela o olwasa, induaat ang. Naa ina pee eoro inekiyiolo oo wenena nikisiligi” neija etui iloourisho olooisiligi. Meidim oltungani atayiolo nena naabaya etonita, inosita endaa, oo eilepaki aji. Ore nena kiasin naa kietodolu osiligi. Naa kia eroruata ata mekiolo, tengaraki ina nekiyolo. Naa ninye enkibung’ata Bibilia sinyati, oo tenebo osiligi ajo ketii Enkai. Kepik oltung’ani inkirukoto ina nayiolo, neitabaya enkias, amu ore enemtii enkirukoto nemetii enyorrata Enkai (Ilhebrania11:6).

Naa enyorraa oltung’ani ajo ketii Enkai, osiligi esuj ieunot. Ore enkirukoto Enkai naa keyeu osiligi oishu (Yohana 20:29) , nemeidim atalang’a irresheti oitoloki (Yohana 5:39–40). Ore osiligi oishu na nkiasin oltung’ani, esipata, oo ilmoniek oibala, neeku pooki ewalata najo ketii Enkai?

Ketii Enkai? — Nkiasin oltung’ani

Ore nkiparat o olomon loipirta Enkai naa tiabori oshi eiteru. Kibalie esidano kake mee neija eas oltung’ani. Meetai akata oltung’ani ooiterr asuj olkereti lemeyiolo ashu etu edua toolkulie. Kesuj induaat oo nkiasin pooki inakop namanya oltung’ani. Neaku, ore entumoto Enkai nishaa pee eiteru too nkiasin oltung’ani. Ore epon dukuya, nishaa pee kisuj induaat oo eng’eno aang.

Olmoniek oitodolu aje ketii Enkai too nkiasin ang enaake (Iroma 1:19–20; Olkerempe le Nkai 19:1; Olaikooni 3:11). Naa kepon si dukuya engeno eikinet.netodolu imbarakinot taata natii enkop. Amu ore enkishui, neisiligi esipata, elikioroto, enyorrata, enkiba, isidain, intorrok, nepon dukuya. , naa kesipa neeta tipat. Naa ore iltung’a.

Kake nkiasin ang nemeaku ilmoniek oobaya, akata. Naa ina pee eitodolua Enkai kewan tedukuya. (Embolunoto 3:20). Neeku ore nkiasin ang njere eitodolu ajo pee kingwarr ayiolou nena nawuoni tedukuya (Matayo 7:7–8). Kake ore lelo oopalaa olomon lenkai nemeeta eneigaraa (Iroma 1:18; Olkerempe le Nkai 14:1).

Ketii Enkai? — Esipata oltung’ani

Etii mbaak uni naponaa irorei oiparr tena ketii Enkai, Indarat enkop, enkipirta oo ntikitin enkop, oo olkuak lang.

Ore indarat neiparu iasat oo naa taakutwa. Ore empukunoto naa tenkaraki iasat, naa tempukunoto etumi mpukunot kulie. Neaku mepon dukuya iasat metii inaatulusoitie, arashu enaaata eitu iterr ilo pisiai. Ore enkipirta neyieu nkiasin naibala, kake nemeuke aitoki nemeina nataakwa. Kake ore enkop tenakata nemeibalieki tenaa enkias arashu enkipirta. Keut engeno Enkai: Inemitobira nemeibala tiatua kulie tokitin, enkias edukuya.

Ore enkipirta oo ntokitin enkop naa keung’uraa ngonyo enkop. Enkop nekitii esepuk, Enkolong, ilakirr, olapa, osarge, onkaisurr enkop—Neibalie pookitoki esidano and oo mbarakinot enje. Naa kegol nemeetai oo obo oyiolo enkitobirata enkop.

Meetai ooh toki najo pee itapakali ilakirr ashu olapa tenchoto naje. Kake tene mee neija apa etui enaa tenakatya, naa enaata egol enkishui etung’ani. Ore inena tokitin oloing’ang’e naitashe, neiwang naa kitobira enkuishui oltung’ani meitoriori, netii esidano.netu aikata ewalu eng’eno etung’ani tenaa ketumi enkishui tiatua inemeishu, naa kiyau sii inkoitoi napaasha teine. Oe apa ilang’eni oing’ura ilkigerot ejo, “kitii ene” neidim aatejo eng’eno enche ina. Kake, ore sorri natiii osrge loltung’ani naa kelus toonduat oo toondamunot enche. Ore enkiroshi enasipata, itashe naa keshet induat olaitobirani aa enkai kewan. Naa ore ilomon kulie neut eoro oo ntorok oo sidain, olkwaak, okulie naapon. Nepaashu amu ilomon kula oiparr ajo “kanyoo naidimayu,” nemee “kanyoo natii.” Kake ore isipat naitashe negira aadoyio enaake, naa empiani sapuk tenejo likae kemanaa pookitoki naishu pee eidim atopua enaake. Ore enduata najo kedamisho oltung’ani tenkoitoi napaasha naa, netii olkwaak atua. Tenegiroo ine, nemeibelekenya olkwaak loltung’ani too mpaashikinot oloreren.

Ore epon. Meeta enebaya ilomon oipar olkwak lotung’ani amu ore nena duat naa indamunot oltung’ani kewan, neaku meeta tipat, arashu pee eitubuluni tolkwaak oitashe nemepaasha aikata. Ore si ninche nkiasin oltung’ani, nemeitabaya ake oopeny ajo meeta olkwaak tipat. Ore imbaa naibala naishoo iltung’ana metusuja olkwaak nemanyisho tolkwaak, naa Enkai olopeny nkitanapat.

Ketii Enkai? — Induat oltung’ani

Ore ilomon oilep naa intokitin naa taasate neibala tenkop naiparu. Induat naijo Bing bang nitoduaya,. Naa neija etie isorri osesen loltung’aniOre ilomon oibala naa kitabaya ajo, ketisirika isirat lolaitobirani, kake nepaasha telikioroto enye, oianana enkop sininye.

Kengwar sininye induat oltung’ani isirat le Nkai. Iltung’ani, isiruai, oo oloshon neitodolua isirat le bibilia. Eetwo kuna baak kumok terishata nadolita iltung’anak ajo mesipa isirat. Intepen oo nkirorot, tenkalo enche, naa kesuj Enkai. Ore inkibung’ata e bibilia na olmoniek sapuk. : Amu ore pee isuj irishat oo ilkigerot naa kiwalu pooki ororei obo. Keitasur olkwaak loo kristo le Yudea, iasat, enkanyit, oo eunoto oo nduat etung’ani naa keibung esipata nabo

Ketii Enkai? — Enkai tiatua yiok

Ore enkipirta pooki naitashe naa sapuk nerisiore mpala oo sirat kumok oleng. Kake ore kimbalat Enkai naa kiebalie nkiasin oltung’anak tenkop. Nebaiki negol ilikio toolkulie kake niata enchipai openy, nemeeta ake nchere ajo irashipu. Kake ore inane yeunot nagut namegiroo esipata natii neibala, Naa ina pee ore sipat naapasha naa nkiasat ooltung’ana naibalunye. Enkishui napaashu, iyeunot naibelekenyate, oo wenkomono nawala naa kitodolu ajo ketii Enkai.

Ore olning’o toltau oltung’ani naa nabo neutu ajo eti Enkai, Naa eyiunoto Enkai pee eyieolou pooki ng’ae. Keewuo ninye Enkai enkop openy enaa oltung’ani (2 Ilkorintio 4:6) , Pee etumoki pooki ng’ae ataparana ninye (Yohana 14:6). Naa ore lelo oing’oru ninye na ketum Enkai (Matayo 7:7–8) , Netii sii ninye oltau sinyati (Yohana 14:26–27).

Kamaa sa, ketii Enkai? , neaaku, nimewali tesipata naitashe, kake kiing’urr inkiroshi oolmoniek ootii aibalie ajo etii Enkai. Teninyorraa ajo etii Enkai, nimeaku nkoitoi naimin ashu enamismis. Kake eroruata naipang tiatua enaimin alo enewang neesishoe.

English



Tirrinyoyu Kimasai empalai e dukuya

Ketii Enkai?
© Copyright Got Questions Ministries