Zašto bih trebao vjerovati u Boga?


Pitanje: Zašto bih trebao vjerovati u Boga?

Odgovor:
Vjera u Boga najosnovnije je od svih ljudskih razmatranja. Nečije priznanje Stvoritelja osnova je za veću spoznaju o Njemu. Bez vjerovanja u Boga, nemoguće mu je ugoditi ili čak doći k Njemu (Hebrejima 11,6). Ljudi su okruženi dokazima da Bog postoji, a jedino otvrdnućem zbog grijeha odbacuju te dokaze (Rimljanima 1,18-23). Bezumno je ne vjerovati Bogu (Psalam 14,1).

U životu postoje dva izbora. Prvo, imamo izbor pouzdanja u čovjekov ograničeni razum. Čovjekov razum stvara različite filozofije, mnoge svjetske religije i „izme", različite kultove i druge ideje i svjetonazore. Ključna karakteristika čovjekovog razuma jest da ne traje, jer sam čovjek nije trajan. Također je ograničen čovjekovim konačnim znanjem; nismo toliko mudri koliko mislimo da jesmo (1. Korinćanima 1,20). Čovjekov razum počinje sa samim sobom i završava samim sobom. Čovjek živi u vremenskom roku bez izlaza. Čovjek se rodi, odrasta do zrelosti, ima svoj utjecaj na svijet i na kraju umre. To je to za njega, prirodno govoreći. Izbor da živimo po razumu potiče osobu da prosuđuje samu sebe i napreduje. Ako osoba objektivno razmišlja o takvom načinu života, to bi ju trebalo potaknuti da razmotri drugi izbor.

Drugi izbor je prihvaćanje Božje objave u Bibliji. Da se „ne oslanjamo na vlastiti razum" (Izreke 3,5). Naravno, da bismo prihvatili da je Biblija od Boga, moramo priznati Boga. Vjera u Boga Biblije ne izostavlja upotrebu razuma; umjesto toga, kad tražimo Boga, On nam otvara oči (Psalam 119,18), prosvjetljuje naše razumijevanje (Efežanima 1,18) i daje nam mudrost (Izreke 8).

Vjera u Boga poduprta je dokazima o postojanju Boga koji su lako dostupni. Sva kreacija svjedoči o činjenici da postoji Stvoritelj (Psalam 19,1-4). Božja knjiga, Biblija, utvrđuje vlastitu valjanost i povijesnu točnost. Na primjer, razmotrite jedno starozavjetno proročanstvo o Kristovu prvom dolasku. Mihej 5,2 kaže da će se Krist roditi u Betlehemu u Judeji. Mihej je dao svoje proročanstvo oko 700. godine prije Krista. Gdje se Krist rodio sedam stoljeća kasnije? Rodio se u Betlehemu u Judeji, baš kao što je Mihej predvidio (Luka 2,1-20; Matej 2,1-12).

Peter Stoner, u knjizi Science Speaks (100-107. str.), pokazuje kako nauka vjerojatnosti isključuje slučajnost proročkog Pisma. Koristeći zakone vjerojatnosti u odnosu na osam proročanstava koja se tiču Krista, Stoner je otkrio da je vjerojatnost da će bilo koji čovjek ispuniti svih osam proročanstava 1 naprama 10 na 17-tu potenciju. To bi bila jedna šansa u 100.000.000.000.000.000. A to se odnosi na samo osam proročanstava; Isus je ispunio mnogo više. Nema sumnje da su točnost i pouzdanost Biblije potvrđene proročanstvom.

Čitajući Bibliju otkrivamo da je Bog vječan, svet, osoban, milostiv i pun ljubavi. Bog je ušao u vrijeme kroz utjelovljenje svog Sina, Gospodina Isusa Krista. Božje djelovanje ljubavi ne utječe na čovjekov razum, već pruža prosvjetljenje za čovjekov razum, tako da može početi shvaćati da mu treba oproštaj i vječni život kroz Sina Božjega.

Naravno, čovjek može odbaciti Boga Biblije, i mnogi to čine. Ljudi mogu odbaciti ono što je Isus Krist učinio za njih. Odbaciti Krista znači odbaciti Boga (Ivan 10,30). Što to znači za vas? Hoćete li živjeti po čovjekovom ograničenom, neispravnom razumu? Ili ćete priznati svog Stvoritelja i prihvatiti Božju objavu u Bibliji? „Ne budi mudar u vlastitim očima: boj se Gospoda i uklanjaj se oda zla. Bit će to lijek tvojemu tijelu i okrjepa tvojim kostima" (Izreke 3,7-8).

English


Vratite se na hrvatsku naslovnu stranicu
Zašto bih trebao vjerovati u Boga?

Saznajte kako ...

provesti vječnost s Bogom



primiti oprost od Boga