Kojih su to sedam dispenzacija?



Pitanje: Kojih su to sedam dispenzacija?

Odgovor:
Dispenzacionalizam je metoda tumačenja povijesti koja dijeli Božje djelo i nakane prema čovječanstvu u različitim vremenskim razdobljima. Obično se raspoznaje sedam dispenzacija, iako neki teolozi vjeruju da ih ima devet. Drugi pak broje ili nekoliko poput tri ili mnogo poput trideset i sedam dispenzacija. U ovom članku, ograničit ćemo se na sedam osnovnih dispenzacija koje nalazimo u Bibliji.

Prva dispenzacija zove se dispenzacija Nevinosti (Postanak 1,28-30; i 2,15-17). Ova dispenzacija pokriva razdoblje Adama i Eve u Edenskom vrtu. U ovoj dispenzaciji Božje zapovijedi su bile da: (1) napune zemlju djecom, (2) podčine zemlju sebi, (3) imaju vlast nad životinjama, (4) čuvaju vrt, te (5) suzdržavaju se od jedenja ploda sa drveta spoznaje dobra i zla. Bog je upozorio na kaznu fizičke i duhovne smrti za neposluh. Ova dispenzacija je bila kratkog vijeka, a završila je neposlušnošću Adama i Eve putem jedenja ploda, kao i njihovim istjerivanjem iz vrta.

Druga dispenzacija zove se dispenzacija Savjesti, a trajala je otprilike 1656 godina od vremena izgnanstva Adama i Eve iz vrta do potopa (Postanak 3,8–8,22). Ova dispenzacija pokazuje što čovječanstvo čini kad ga se ostavi vlastitoj volji i savjesti, koji su zaraženi nasljednom grešnom prirodom. Pet glavnih aspekata ove dispenzacije su: 1) prokletstvo zmije, 2) promjena stanja žene i rađanja, 3) prokletstvo prirode, 4) nametanje rada čovječanstvu da proizvodi hranu, te 5) obećanje o Kristu kao sjemenu koje će zgnječiti glavu zmiji (Sotoni).

Treća dispenzacija jest dispenzacija ljudske vladavine, koja je započela u Postanku 8. Bog je potopom uništio život na zemlji, spasivši samo jednu obitelj kako bi ponovno pokrenuo ljudsku rasu. Bog je Noi i njegovoj obitelji dao sljedeća obećanja i zapovijedi:
1. Bog neće ponovno prokleti zemlju.
2. Noa i obitelj trebaju napuniti zemlju ljudima.
3. Imat će vlast nad životinjama.
4. Dozvoljeno im je jesti meso.
5. Uspostavljen je zakon smrtne kazne.
6. Više nikada neće biti potopa cijelog svijeta.
7. Duga će biti znak Božjeg obećanja.

Noini potomci se nisu raspršili i napunili zemlju kao što je Bog zapovjedio, tako da su podbacili u odnosu na povjerenu odgovornost u ovoj dispenzaciji. Oko 325 godina nakon potopa, stanovnici zemlje počeli su graditi kulu, veliki spomenik njihove solidarnosti i ponosa (Postanak 11,7-9). Bog je zaustavio gradnju stvaranjem različitih jezika i provođenjem svoje zapovijedi da se napuni zemlja. Rezultat je bio nastanak različitih naroda i kultura. Od tog trenutka, ljudska vladavina je stvarnost.

Četvrta dispenzacija, pod nazivom dispenzacija Obećanja, započela je s pozivom Abrahama, nastavila se kroz živote patrijarha te završila s Izlaskom židovskog naroda iz Egipta, u razdoblju od oko 430 godina. Tijekom ove dispenzacije Bog je doveo do rasta velikog naroda kojeg je izabrao kao svoj narod (Postanak 12,1–Izlazak 19,25).

Osnovno obećanje tijekom dispenzacije Obećanja bio je Abrahamov savez. Ovo su neki od ključnih točaka tog bezuvjetnog saveza:
1. Od Abrahama će izaći veliki narod kojeg će Bog blagosloviti prirodnim i duhovnim napretkom.
2. Bog će učiniti Abrahamovo ime velikim.
3. Bog će blagosloviti one koji blagoslivljaju Abrahamovo potomstvo i prokleti one koji ih proklinju.
4. U Abrahamu će sva plemena na zemlji biti blagoslovljena. Ovo je ispunjeno u Isusu Kristu i Njegovom djelu spasenja.
5. Znak saveza je obrezanje.
6. Ovaj savez, kojeg je Bog ponovio s Izakom i Jakovom, ograničen je na hebrejski narod i 12 izraelskih plemena.

Peta dispenzacija naziva se dispenzacija Zakona. Trajala je gotovo 1500 godina, od Izlaska sve dok nije obustavljena nakon smrti Isusa Krista. Ova će se dispenzacija uz neke izmjene nastaviti tijekom Milenijskoga razdoblja. Tijekom dispenzacije Zakona, Bog se posebno bavio židovskim narodom kroz Mojsijev savez, odnosno Zakon, kojeg nalazimo u Izlasku 19–23. Ova je dispenzacija uključivala štovanje u okviru hrama kojim su upravljali svećenici, uz dodatno usmjeravanje putem Božjih glasnika, proroka. Na kraju, zbog neposluha naroda prema savezu, izraelska plemena su izgubila Obećanu zemlju i bila podvrgnuta ropstvu.

Šesta dispenzacija, ona u kojoj sada živimo, jest dispenzacija Milosti. Započela je s Novim savezom u Kristovoj krvi (Luka 22,20). Ovo „doba milosti“ ili „crkveno doba“ javlja se između 69. i 70. tjedna po Danielu 9,24. Započinje Kristovom smrću i završava Uzećem crkve (1. Solunjanima 4). Ova dispenzacija odnosi se na cijeli svijet i uključuje i Židove i pogane. Čovjekova odgovornost tijekom dispenzacije Milosti jest vjerovati u Isusa, Sina Božjega (Ivan 3,18). U ovoj dispenzaciji Duh Sveti prebiva u vjernicima kao Utješitelj (Ivan 14,16-26). Ova dispenzacija traje već više od 2000 godina i nitko ne zna kada će završiti. Znamo da će završiti Uzećem svih nanovo rođenih vjernika koji će biti uzneseni sa zemlje i otići u nebo s Kristom. Nakon Uzeća slijedi Božja osuda koja će trajati sedam godina.

Sedma dispenzacija naziva se Milenijsko kraljevstvo i trajat će 1000 godina kada će sam Krist vladati na zemlji. Ovo kraljevstvo će ispuniti proročanstvo židovskom narodu da će se Krist vratiti i biti njihov Kralj. Jedini ljudi kojima će biti dozvoljen ulazak u kraljevstvo jesu nanovo rođeni vjernici iz doba milosti i pravednici koji prežive Nevolju od sedam godina. Nijednoj nespašenoj osobi nije dozvoljen ulazak u ovo kraljevstvo. Sotona će biti vezan tih 1000 godina. Ovo razdoblje završava konačnim sudom (Otkrivenje 20,11-14). Stari će svijet biti uništen vatrom, te će nastati novo nebo i nova zemlja prema Otkrivenju 21 i 22.



Vratite se na hrvatsku naslovnu stranicu



Kojih su to sedam dispenzacija?