Koje su jakosti a koje slabosti gledištu prema kojem će Uzeće crkve biti prije Nevoljâ (pretribulationism)?



Pitanje: Koje su jakosti a koje slabosti gledištu prema kojem će Uzeće crkve biti prije Nevoljâ (pretribulationism)?

Odgovor:
Eshatološki govoreći, važno je upamtiti da se gotovo svi kršćani slažu po pitanju tri stvari: 1) u budućnosti će svijet zadesiti vrijeme Nevoljâ kakvo još nije vidio, 2) Drugi Kristov dolazak, i 3) prijelaz iz smrtnosti u besmrtnost za vjernike, koji se obično naziva Uzećem (Ivan 14:1-3; 1. Korinćanima 15:51-52; 1. Solunjanima 4:16-17). Pitanje je kada će se Uzeće dogoditi u odnosu na Nevolje i Drugi dolazak?

Tijekom godinâ, pojavile su se tri glavne teorije vezane uz vrijeme Uzeća: pretribulacionizam (vjerovanje da će se Uzeće dogoditi prije nego što počnu Nevolje), midtribulacionizam (vjerovanje da će se Uzeće dogoditi usred Nevoljâ), te posttribulacionizam (vjerovanje da će se Uzeće dogoditi nakon Nevoljâ). Ovaj članak bavi se pretribulacijskim gledištem.

Pretribulacionizam uči da će se Uzeće dogoditi prije početka Nevoljâ. U to vrijeme, Crkva će se susresti s Kristom u zraku, a nakon toga će se Antikrist očitovati i počet će Nevolje. Drugim riječima, Uzeće i Drugi Kristov dolazak odvojeni su barem sedam godina. Prema ovome gledištu, Crkva neće doživjeti ni jedan dio Nevoljâ.

Govoreći u okvirima Svetoga pisma, pretribulacijsko gledište ima puno toga zbog čega bismo ga mogli pohvaliti. Na primjer, crkva nije određena za gnjev (1. Solunjanima 1:9-10; 5:9), a vjernike Dan Gospodnji neće iznenaditi (1. Solunjanima 5:1-9). Crkvi u Filadelfiji obećano je da će biti sačuvana „od časa kušnje koji će doći na sav svijet da podvrgne kušnji stanovnike zemlje“ (Otkrivenje 3:10). Primijetite da se ovdje ne radi o očuvanju kroz kušnju nego od časa kušnje, odnosno, od vremenskog razdoblja kušnje.

Pretribulacionizam potvrdu nalazi u onome što ne nalazimo u Pismu. Riječ „crkva“ javlja se devetnaest puta u prva tri poglavlja knjige Otkrivenja, ali značajno je to što se ta riječ ne javlja ponovno sve do 22. poglavlja. Drugim riječima, u cijelom duljem opisu Nevoljâ u Otkrivenju, riječ crkva> je zamjetno izostavljena. Štoviše, Biblija nikada ne koristi riječ „crkva“ u odlomku koji se odnosi na Nevolje.

Pretribulacionizam je jedina teorija koja jasno zadržava razliku između Izraela i Crkve, te Božje odvojene planove za oboje. Sedamdeset „sedmica“ u Danielu 9:24 određeni su Božjem narodu (Židovima) i Danielovu svetom gradu (Jeruzalemu). Ovo proroštvo je jasno da je sedamdeseta sedmica (Nevolje) vrijeme čišćenja i obnove Izraela i Jeruzalema, a ne crkve.

Štoviše, pretribulacionizam ima i povijesnu podršku. Čini se da od pisanja Ivana 21:22-23 nadalje, rana crkva je smatrala da je Kristov povratak imanentan, odnosno da bi se On mogao vratiti u bilo kojem trenutku. U protivnom, ne bi ustrajala glasina da će se Isus vratiti za Ivanova života. Imanentnost, koja nije kompatibilna s druge dvije teorije o Uzeću, ključan je načelo pretribulacionizma.

Štoviše, gledište pretribulacionizma je u najvećoj mjeri u skladu s Božjim karakterom i Njegovom željom da pravedno osudi svijet. Biblijski primjeri Božjega spasenja uključuju Nou, kojega je Bog izbavio od Općeg potopa, zatim Lota, kojega je izbavio iz Sodome, te Rahabe, koju je izbavio iz Jerihona (2. Petrova 2:6-9).

Jedna slabost pretribulacionizma jest njegov relativno kasni razvoj kao crkvenog nauka, jer nije detaljno formuliran sve do početka 19. stoljeća. Još jedna slabost pretribulacionizma je njegovo razdvajanje povratka Isusa Krista u dvije „faze“ – Uzeće i Drugi dolazak – dok Biblija ne ocrtava te dvije faze.

Još jedna poteškoća za pretribulacijsko gledište nalazi se u činjenici da u Nevoljama očigledno ima svetih (Otkrivenje 13:7; 20:9). Pretribulacionizam odgovara da trebamo razlikovati svete iz Staroga zavjeta i svete iz Nevoljâ od novozavjetne Crkve. Vjernici koji su živi prilikom Uzeća bit će uzeti prije Nevoljâ, ali bit će i onih koji će se obratiti Krist tijekom Nevoljâ.

Posljednja slabost pretribulacijskog gledišta dijele i druge dvije teorije: naime, Biblija ne iznosi točan vremenski raspored budućih događaja. Pismo ne podučava ovo ili ono gledište, a zato imamo različita mišljenja o posljednjim vremenima i neke razlike u vezi toga kako bismo trebali uskladiti vezana proroštva.



Vratite se na hrvatsku naslovnu stranicu



Koje su jakosti a koje slabosti gledištu prema kojem će Uzeće crkve biti prije Nevoljâ (pretribulationism)?