Što je kulturni relativizam?



Pitanje: Što je kulturni relativizam?

Odgovor:
Kulturni relativizam je gledište da su sva vjerovanja, običaji i etika relativni za pojedinca unutar njegovog vlastitog društvenog konteksta. Drugim riječima, ono što je „ispravno“ i „pogrešno“ ovisi o kulturi; ono što se smatra moralno u jednom društvu može se smatrati nemoralno u drugom, a budući da ne postoji nijedan univerzalni standard morala, nitko nema pravo suditi običaje drugog društva.

Kulturni relativizam široko je prihvaćen u suvremenoj antropologiji. Kulturni relativisti vjeruju da su sve kulture same po sebi ispravne i jednako vrijedne. Raznolikost kultura, čak i onih koje su u sukobu s moralnim uvjerenjima, ne treba razmatrati u smislu nečega što je ispravno i pogrešno, odnosno dobro i loše. Današnji antropolog smatra da su sve kulture jednako legitimni izrazi ljudskog postojanja, koje treba proučavati sa čisto neutralnog gledišta.

Kulturni relativizam usko je povezan s etičkim relativizmom, koji gleda istinu kao promjenjivu, a ne apsolutnu. Ono što nešto čini ispravnim i pogrešnim određuje isključivo pojedinac ili društvo. Budući da istina nije objektivna, ne postoji objektivni standard koji se odnosi na sve kulture. Nitko ne može reći je li netko drugi u pravu ili u krivu; to je stvar osobnog mišljenja, a nijedno društvo ne može suditi drugom društvu.

Kulturni relativizam ne vidi ništa inherentno pogrešno (i ništa inherentno dobro) ni u kojem kulturnom izražavanju. Dakle, samoozljeđivanje i ljudsko žrtvovanje koje su prakticirali drevne Maje nisu ni dobro ni loše; jednostavno su kulturne različitosti, isto kao i američki običaj pucanja vatrometa na Dan 4. srpnja. Ljudsko žrtvovanje i vatromet – jednostavno su različite nuspojave odvojene socijalizacije.

U siječnju 2002., kada se predsjednik Bush obratio terorističkim nacijama kao „osovinama zla“, kulturni relativisti bili su uvrijeđeni. Prozivanje jednog društva „zlim“ od strane drugog društva, relativistima je anatema. Sadašnji pokret za „razumijevanje“ radikalnog islama – umjesto da se protiv njega bori – znak je da relativizam postiže uspjehe. Kulturni relativist vjeruje da zapadnjaci ne bi trebali nametati svoje ideje islamskom svijetu, uključujući ideju da su bombaši samoubojice zli. Islamsko vjerovanje u nužnost džihada jednako vrijedi kao i bilo koje vjerovanje u zapadnoj civilizaciji, tvrde relativisti, a Ameriku treba jednako kriviti za napade 11. rujna kao i teroriste.

Kulturni relativisti općenito se protive misionarskom radu. Kad Evanđelje prodre u srca i mijenja živote, uvijek slijedi neka kulturna promjena. Na primjer, kada su Don i Carol Richardson evangelizirali pleme Sawi u Nizozemskoj Novoj Gvineji 1962., pleme Sawi se promijenilo: konkretno su se odrekli svojih dugo očuvanih običaja kanibalizma i žrtvovanja udovica na lomačama prilikom pogreba njihovih muževa. Kulturni relativisti mogu optužiti Richardsone za kulturni imperijalizam, ali većina svijeta se slaže da je kraj kanibalizma nešto dobro. (Kompletnu priču o obraćenju plemena Sawi, kao i izloženosti kulturnoj reformi vezanoj za misije, vidi knjigu od Dona Richardsona Peace Child.)

Kao kršćani, cijenimo sve ljude, bez obzira na kulturu, jer smo svjesni da su svi ljudi stvoreni na sliku Božju (Postanak 1,27). Također smo svjesni da je raznolikost kultura nešto predivno, a razlike u hrani, odijevanju, jeziku itd. treba očuvati i cijeniti. U isto vrijeme, znamo da zbog grijeha nisu sva vjerovanja i prakse unutar neke kulture pobožne ili kulturno korisne. Istina nije subjektivna (Ivan 17,17); istina je apsolutna, i postoji moralni standard za kojeg će se svi ljudi svake kulture smatrati odgovornima (Otkrivenje 20,11-12).

Naš cilj kao misionara nije da svijet pretvorimo u zapad. Umjesto toga, cilj je da donesemo svijetu Radosnu vijest spasenja u Kristu. Poruka Evanđelja zapaljuje socijalne reforme u tolikoj mjeri da mijenja svako društvo čije su prakse protivne Božjem moralnom standardu – na primjer, idolopoklonstvo, poligamija i ropstvo prestaju kada prevlada Božja Riječ (vidi Djela 19). Po pitanju nemorala, misionari nastoje očuvati i cijeniti kulturu ljudi kojima služe.



Vratite se na hrvatsku naslovnu stranicu



Što je kulturni relativizam?