Pitanje
Što je kršćanski misticizam?
Odgovor
Kršćanski misticizam je pojam kojeg je teško definirati. Često se smatra praksom iskustvene spoznaje Boga. Pojam se također može primijeniti na otajstvo euharistije u rimokatolicizmu, kao i na takozvana skrivena značenja Svetog pisma, kao što je u gnosticizmu. Biblija nema skrivena značenja, niti elementi zajedništva postaju Kristovo doslovno tijelo i krv. Iako je istina da kršćani imaju iskustvo s Bogom, kršćanski misticizam teži uzdizanju iskustvene spoznaje i uživanju u otajstvu, usredotočujući se na misticizam za duhovni rast. Biblijsko kršćanstvo usredotočuje se na poznavanje Boga kroz Njegovu Riječ (Bibliju) i zajedništvo s Duhom Svetim kroz molitvu. Misticizam teži biti individualna, subjektivna praksa, dok je biblijsko kršćanstvo ujedno individualni odnos s Bogom i odnos koji se nužno živi u zajednici. Ne postoji takvo što kao solo kršćanin. Nije sve ono što bi se moglo smatrati „kršćanskim misticizmom“ pogrešno, ali mnogo toga jest, a usredotočenost na misticizam sigurno može dovesti do pogreške.
Misticizam se može naći u mnogim religijama. Često uključuje neku vrstu asketizma i traži sjedinjenje s Bogom. Svakako je ispravno željeti se približiti Bogu, ali mistično sjedinjenje s Bogom razlikuje se od vrste bliskosti s Bogom na koju su kršćani pozvani. Misticizam je sklon traženju iskustva i ponekad se smatra tajnovitim ili elitističkim. Kršćani su svjesni i uključeni u duhovne stvarnosti (Efežanima 1,3; 6,10-19), i biblijsko kršćanstvo uključuje duhovno iskustvo, ali bliskost s Bogom namijenjena je svim kršćanima i nije prikrivena bilo kakvom tajanstvenom praksom. Približavanje Bogu nije ništa tajanstveno ili elitističko, već uključuje prakse kao što su redovita molitva, proučavanje Božje Riječi, štovanje Boga i zajedništvo s drugim vjernicima. Naši napori su ništa u usporedbi s djelom koje sam Bog čini u nama. Zapravo, naši napori su više odgovor na Njegovo djelo nego nešto što potječu od nas.
Kršćani imaju ono što bi se moglo smatrati mističnim iskustvima. Kada prihvatimo Isusa kao Spasitelja, u nama prebiva Duh Sveti. Duh Sveti nas preobražava i osposobljava da živimo Božji poziv. Često će kršćanin ispunjen Duhom Svetim pokazati veliku mudrost ili vjeru ili duhovno razlučivanje. Kršćanin ispunjen Duhom Svetim također će pokazati ljubav, radost, mir, strpljivost, dobrotu, blagost, vjernost i samokontrolu (Galaćanima 5,22-23). Duh Sveti pomaže vjernicima razumjeti istinu i živjeti je (1. Korinćanima 2,13-16). Ovo nije rezultat mističnih praksi, već znak Duha Svetoga koji prebiva u nama na djelu. Druga Korinćanima 3,18 govori o djelovanju Duha Svetoga u našim životima: „A svi mi koji otkrivena lica slavu Božju kao u zrcalu gledamo, u istu se sliku preobražavamo iz slave u slavu, i to kao od Gospodinova Duha.“
Karizmatski pokret sa svojim naglaskom na snovima i vizijama, osjećajima i iskustvima, te novim otkrivenjima jedan je oblik kršćanskog misticizma. Budući da imamo dovršenu Božju Riječ, ne trebamo tražiti snove i vizije ili dodatno Božje otkrivenje. Iako je danas moguće da se Bog otkriva u snovima i vizijama, trebamo se čuvati subjektivne prirode osjećaja i duhovnih dojmova.
Važno je zapamtiti da sve što kršćanin doživi mora biti u skladu s biblijskom istinom. Bog neće sebi proturječiti. On nije autor zabune (1. Korinćanima 14,33). Bog je zasigurno izvan našeg potpunog shvaćanja, i mnogo toga je tajanstvenog u svezi s Njim. Ali nam se otkrio. Umjesto da tražimo mistična iskustva, trebali bismo se baviti onim što nam je Bog objavio (Ponovljeni zakon 29,29). Efežanima 1,3-14 govori o duhovnim blagoslovima u Kristu. Djelomično taj odlomak kaže: „[Bog] obznanivši nam tajnu svoje volje po svojoj dobrohotnosti što je već prije u sebi naumio: da u provedbi punine vremena objedini u Kristu sve, i ono što je na nebesima i ono što je na zemlji; u njemu“ (s. 9-10). Bog je otkrio otajstvo i poziva nas da vjerno hodamo Njegovim putovima dok dovršava svoj plan (Ivan 15,1-17; Filipljanima 3,20-21; 2. Korinćanima 5,16-21).
Druga Petrova 1,3-8 lijepo sažima naš poziv: „Njegova [nas je] božanska snaga obdarila svime za život i pobožnost, po spoznaji njega koji nas je pozvao na slavu i krepost; čime smo obdareni nadasve velikim i dragocjenim obećanjima: da putem njih, umaknuvši pokvarenosti koja je u svijetu zbog požude, budete dionici božanske naravi. I, uz to, sa svom revnošću pridodajte svojoj vjeri krepost, kreposti znanje, znanju uzdržljivost, uzdržljivosti postojanost, postojanosti pobožnost, pobožnosti bratoljublje, bratoljublju ljubav. Jer ako to imate i time obilujete, nećete biti besposleni ni besplodni u spoznaji Gospodina našega, Isusa Krista.“ Postoji misterija, ali način na koji smo pozvani živjeti nije nimalo misteriozan. Proučavajte Riječ, nastojte poštovati Boga i dopustite Njegovom Svetom Duhu da djeluje u vama.
English
Što je kršćanski misticizam?
