Druga knjiga o Samuelu



Autor: Druga knjiga o Samuelu ne navodi autora. Njezin autor ne može biti prorok Samuel, jer je njegova smrt zapisana u Prvoj knjizi o Samuelu. Mogući pisci uključuju Natana i Gada (vidi 1. Ljetopisa 29:29).

Vrijeme pisanja: Izvorno, Prva i Druga knjiga o Samuelu su bile jedna knjiga. Prevoditelji Septuaginte su ih razdvojili, tako da su od tada ostale razdvojene. Događaji iz Prve knjige o Samuelu obuhvaćaju otprilike 100 godina, od oko 1100 g. do 1000 godine prije Krista. Druga knjiga o Samuelu obuhvaća još otprilike 40 godina. Prema tome, vrijeme pisanja bi stoga bilo nakon 960. godine prije Krista.

Svrha pisanja: 2. Samuelova je zapis o vladavini kralja Davida. Ova knjiga Davidov savez stavlja u njezin povijesni kontekst.

Ključni stihovi: 2. Samuelova 7:16: „Tvoja će kuća i tvoje kraljevstvo trajati dovijeka preda mnom, tvoje će prijestolje čvrsto stajati zasvagda.“

2. Samuelova 19:5: „A kralj je pokrio svoje lice i vapio iza glasa: 'Sine moj Abšalome! Abšalome, sine moj! Sine moj!“

2. Samuelova 22:2-4: „Jahve, hridino moja, utvrdo moja, spase moj; Bože moj, pećino moja kojoj se utječem, štite moj, spasenje moje, tvrđavo moja! Ti me izbavljaš od nasilja. Zazvat ću Jahvu hvale predostojna i od dušmana bit ću izbavljen.”

Sažetak: Drugu knjigu o Samuelu mogli bismo podijeliti na dva glavna dijela—Davidove pobjede (poglavlja 1-10) i Davidovi problemi (poglavlja 11-20). Posljednji dio knjige (poglavlja 21-24) je zapravo dodatak koji sadrži daljnje detalje Davidove vladavine koji nisu navedeni po nekom kronološkom redoslijedu.

Knjiga počinje Davidovim primanjem vijesti o smrti Šaula i njegovih sinova. On započinje vrijeme žalosti. Ubrzo nakon toga, David je okrunjen kraljem nad Judejom, dok je Išbaal, jedan od Šaulovih preživjelih sinova, okrunjen kraljem nad Izraelom (drugo poglavlje). Nakon toga uslijedio je građanski rat, ali Išbaal biva umoren, tako da Izraelci mole Davida da vlada i nad njima (poglavlja 4-5).

David seli glavni grad zemlje iz Hebrona u Jeruzalem, a kasnije premješta Kovčeg saveza (poglavlja 5-6). Bog zaustavlja Davidov plan da izgradi hram u Jeruzalemu, ali zatim obećava Davidu sljedeće: 1) David će imati sina koji će vladati nakon njega; 2) Davidov sin će izgraditi hram; 3) Davidova loza će zauvijek sjediti na prijestolju; i 4) Bog nikada neće uskratiti svoje milosrđe Davidovoj kući (2. Samuelova 7:4-16).

David vodi Izrael u pobjedu nad mnogim neprijateljskim narodima koji su ih okruživali. Ujedno iskazuje milosrđe Jonatanovoj obitelji tako što prima Meribaala, Jonatanova sina koji je bio hrom (poglavlja 8-10).

Zatim David pada. Žudi za prelijepom ženom koja se zvala Bat-Šeba, počinja s njom preljub, a onda smišlja ubojstvo njezina muža (11. poglavlje). Kada je prorok Natan suočio Davida s njegovim grijehom, David priznaje grijeh i Bog mu u svojoj milosti oprašta. Međutim, Gospodin poručuje Davidu da će nevolja izaći iz njegove vlastite kuće.

Nevolja je zbilja došla kada je Davidov prvorođenac, Amnon, silovao svoju polusestru Tamaru. Kako bi mu se osvetio, Tamarin brat Abšalom ubija Amnona. Abšalom zatim bježi iz Jeruzalema umjesto da se suoči s gnjevom svoga oca. Kasnije, Abšalom vodi pobunu protiv Davida, a neki od Davidovih prijašnjih pomoćnika pridružuju mu se u pobuni (poglavlja 15-16). David mora bježati iz Jeruzalema, a Abšalom za kratko vrijeme postavlja sebe kao kralja. Međutim, uzurpator je svrgnut i, protivno Davidovoj želji, ubijen. David žali za svojim sinom.

Opći osjećaj nemira prati Davida u ostatku njegove vladavine. Izraelci prijete da će se odvojiti od Judeje, a David mora suzbiti još jedan ustanak (20. poglavlje).

U dodatku nalazimo informacije o trogodišnjoj gladi u zemlji (21. poglavlje), Davidovu pjesmu (22. poglavlje), zapis o podvizima Davidovih najhrabrijih ratnika (23. poglavlje), zatim Davidov grješan popis stanovništva i kugu koja je zbog toga uslijedila (24. poglavlje).

Tipologija: Gospodin Isus nagoviješten je uglavnom u dva dijela 2. Samuelove. Kao prvo, u Davidovom savezu koji nalazimo u 2. Samuelovoj 7:16: „Tvoja će kuća i tvoje kraljevstvo trajati dovijeka preda mnom, tvoje će prijestolje čvrsto stajati zasvagda.” koji je ponovljen u Luki 1:32-33 u riječima anđela koji se pojavio Mariji da joj navijesti Isusovo rođenje: „On će biti velik i zvat će se Sin Previšnjega. Gospodin Bog dat će mu prijestolje Davida, oca njegova. On će vladati kućom Jakovljevom dovijeka. I kraljevstvo njegovo neće imati svršetka.“ Krist je ispunjenje Davidova saveza; On je Sin Božji koji će vladati zauvijek u Davidovoj liniji.

Drugo, Isusa vidimo u Davidovoj pjesmi na kraju njegova života (2. Samuelova 22:2-51). On pjeva o svojoj stijeni, utvrdi i svome izbavitelju, o svome utočištu i spasitelju. Isus je naša Stijena (1. Korinćanima 10:4; 1. Petrova 2:7-9), Izbavitelj Izraela (Rimljanima 11:25-27), utvrda kojoj smo se “utekli … da se domognemo nade koja nam je određena“ (Hebrews 6:18), te naš jedini Spasitelj (Luka 2:11; 2. Timoteju 1:10).

Primjena: Svatko može pasti u grijeh. Čak i čovjek poput Davida, koji je zbilja želio slijediti Boga i kojega je Bog bogato blagoslovio, bio je podložan iskušenju. Davidov grijeh s Bat-Šebom trebao bi biti upozorenje svima nama da čuvamo naša srca, naše oči i umove. Ponos zbog naše duhovne zrelosti i sposobnosti da suzbijemo kušnju vlastitim snagama prvi je korak prema padu (1. Korinćanima 10:12).

Bog je milostiv, i zato može oprostiti i najgore grijehe kada se zbilja pokajemo. Međutim, iscjeljenje rane uzrokovane grijehom ne briše uvijek ožiljak. Grijeh ima prirodne posljedice, a čak i nakon što mu je Bog oprostio, David je žeo što je posijao. Njegov sin kojega je dobio nedopuštenim sjedinjenjem s tuđom ženom bio mu je oduzet (2. Samuelova 12:14-24), a David je trpio bijedu zbog prekida u odnosu s njegovim nebeskim Ocem (Psalmi 32 i 51). Koliko je onda bolje jednostavno izbjegavati grijeh, nego kasnije trebati tražiti oprost!



Vratite se na hrvatsku naslovnu stranicu



Druga knjiga o Samuelu