Što je fatalizam? Što je determinizam?



Pitanje: Što je fatalizam? Što je determinizam?

Odgovor:
Determinizam: Gledište da svaki događaj ima uzrok i da je sve u svemiru apsolutno ovisno i vođeno uzročnim zakonima. Budući da deterministi vjeruju da su svi događaji, uključujući ljudske aktivnosti, predodređeni, determinizam se obično smatra nespojivim sa slobodnom voljom.

Fatalizam: Vjerovanje „bit će ono što bude“, budući da je Bog ili neka druga svemoćna sila unaprijed odredila sve prošle, sadašnje i buduće događaje. U religiji se ovo gledište ponekad zove predodređenost; idu li naše duše u nebo ili pakao određeno je prije nego što smo se rodili i neovisno je od naše odluke.

Slobodna volja: Teorija da ljudska bića imaju slobodu izbora ili samoodređenje; to jest, ovisno o situaciji osoba je mogla učiniti drugačije nego što je učinila. Filozofi tvrde da je slobodna volja nespojiva s determinizmom.

Nedeterminizam: Gledište da postoje događaji koji nemaju nikakav uzrok; mnogi zagovornici slobodne volje vjeruju da nikakav fiziološki ili psihološki uzrok nisu u stanju odrediti postupke odluke.

Teološki fatalizam je pokušaj da se pokaže logična kontradikcija između sveznajućeg Boga i slobodne volje, pri čemu se slobodna volja definira kao sposobnost izbora između alternativa. Po ovome je u svrsi sličan zagonetki: „Može li svemogući Bog napraviti kamen toliko teški da ga čak ni On ne može podići?“

Premise teološkog fatalizma navode se kako slijedi: Bog je sveznajući. Budući da je Bog sveznajući, Bog ima nepogrešivo predznanje. Ako Bog ima nepogrešivo predznanje o tome da ćete sutra sudjelovati u događaju (kositi travnjak), onda morate nepromjenjivo sudjelovati u tom događaju (košenju travnjaka).

Stoga, slobodna volja nije moguća, budući da nemate alternativu osim da sudjelujete u događaju (kosite travnjak). U slučaju da ne ispunite događaj, onda Bog nije sveznajući. Alternativno, ako sudjelujete u događaju, onda nemate slobodnu volju, zbog svoje nesposobnosti da izaberete alternativu.

Suprotan argument može tvrditi da je Bog sveznajući. Budući da je Bog sveznajući, On je također nepogrešiv. Ako Bog ima nepogrešivo predznanje da ćete sutra sudjelovati u događaju, onda ćete ovo izabrati dobrovoljno na temelju svoje slobodne volje, a ne iz obaveze ili nedostatka izbora u vezi događaja. Još uvijek imate slobodnu volju da se uključite u događaj; Bog zna vašu odluku samo prije nego što ju donesete. Niste obvezni donijeti odluku 'A' (košenje travnjaka) nimalo više od odluke 'B' (igranja tenisa). Ako se predomislite, Bog bi to također vidio, stoga još uvijek u svemu imate potpunu slobodnu volju. Također, i dalje ćete donositi iste odluke (sa slobodnom voljom), čak i ako bi Bog izabrao da ne vidi budućnost. Hoće li Bog gledati u budućnost ne mijenja vašu slobodnu volju.

Pasivno predznanje, ako se čuva skriveno, ne bi poništilo slobodnu volju na bilo koji logičan ili racionalan način. Pojedinac koji bira događaj 'A' donio bi iste odluke bez obzira je li Bog prethodno znao te odluke. Zna li Bog budućnost (pasivno) neće uopće promijeniti slobodnu volju pojedinaca. Slobodna volja bi jedino bila uništena kada bi Bog javno obznanio svoje znanje u odnosu na dobrovoljnu odluku pojedinaca; to bi izmijenilo buduću slobodnu volju i učinilo je obvezom. Jednostavni prikaz je vizionar koji predviđa da će se netko na drugoj strani svijeta spotaknuti i slomiti svoju nogu dok trči da ulovi autobus. Vizionar ne bi izmijenio stvarnost predviđajući ovaj događaj, jer bi se ovaj događaj svejedno dogodio unatoč tome je li ga netko vidio ili ne. Isto vrijedi za Božje sveznanje: dok god je pasivno i ne miješa se u stvarnost ili tuđe znanje o tome, onda to nije kršenje slobodne volje ljudi.

Međutim, ako je Bog stvorio sve što postoji, onda to predstavlja problem za bilo koje pasivno znanje na Božjoj strani. Razumijevanje sveznanja mora se spojiti s razumijevanjem Božje sveprisutnosti u vremenu. Ako Bog zna sve događaje – prošle, buduće i sadašnje – onda zna sve događaje i odluke koji se još nisu dogodili. To može podrazumijevati poništenje slobodne volje za bilo kojeg pojedinca, iako mehanizam za Božje navodno predznanje koji zadržava slobodu djelovanja nije predstavljen u principu teološkog fatalizma. Budući da je, prema kršćanskoj teologiji, Bog bezvremenski (postoji izvan vremena), od stvaranja zna cijeli tijek nečijeg života, pa čak i hoće li ta osoba prihvatiti Njegov božanski autoritet. S ovim preduvjetima, samo se potpuno fatalističko teološko stajalište nekima čini zamislivo.

Da bismo otišli korak dalje, ovo su neke druge posljedice: postoji ogromna razlika između predodređenosti, fatalizma i prilike (ili sreće).

Fatalisti uče da postoji slijepa, neosobna sila, nad kojom nitko nema kontrolu – čak ni Bog – i da se događaji kreću prema ovoj slijepoj, nesvrhovitoj snazi. To je fatalizam.

Prilika (ili sreća) je hirovita sila koja navodno uzrokuje da se sve događa „srećom“, bez ikakve Božje kontrole ili smjera. U svijetu kojim vlada prilika, Bog može predvidjeti ono što će se dogoditi, ali to je sve. Sve ovisi o pukoj sreći. I ako se zagovornika prilike pita zašto ili kako će se nešto dogoditi, on nema odgovora osim da kaže da se „jednostavno dogodilo“.

Predodređenost, kao biblijski nauk, kaže da Bog ima svrhu i da sve čini po svojoj volji i naumu (Efežanima 1,11; Daniel 4,35; Izaija 14,24; i 46,10). Predodređenost uči da Bog ne čini niti dopušta išta osim onoga što služi Njegovoj svrsi (Psalam 33,11). To znači da je BOG SUVEREN nad svijetom, Onaj koji sve čini kako hoće.

Oni koji slijepo vjeruju u „bit će ono što bude“ u krivu su jednako kao i zagovornici prilike. Istina je da su događaji sigurni, ali samo zbog vrhovnog Boga koji ispunjava svoje vlastite odredbe.

Oni koji ozbiljno proučavaju Bibliju ne vjeruju da se nešto „jednostavno događa“. Razumiju da mudri, sveti, dobri i suvereni Bog ima kontrolu nad svakim detaljem života (Matej 10,29-30). Čovjek koji stvarno ne želi da Bog ima ovu kontrolu ili koji mrzi istinu o Božjoj suverenosti, jest osoba koja ne ljubi Boga i ne želi Boga u svom životu. On želi svoj vlastiti put. Poput nečistih duhova iz prošlih vremena, on će reći: „Hej, što mi imamo s tobom?“ (Marko 1,24). Ali ne može tako; Bog je suveren, i ne može samog sebe zanijekati.



Vratite se na hrvatsku naslovnu stranicu



Što je fatalizam? Što je determinizam?