Evanđelje po Mateju



Autor: Ovo evanđelje je poznato kao Evanđelje po Mateju zato što ga je napisao apostol toga imena. Stil knjige točno odražava narav osobe koja je nekoć bila carinik, odnosno poreznik. Mateja jako zanima računovodstvo (18:23-24; 25:14-15). Knjiga je jako uredna i sažeta. Umjesto da piše kronološkim redoslijedom, Matej je svoje Evanđelje rasporedio kroz šest rasprava.

Matej je kao carinik imao umijeće koje njegovu knjigu čini posebno uzbudljivom kršćanima. Od carinika se očekivalo da će moći pisati skraćenicama, što je u suštini značilo da je Matej mogao zabilježiti nečije riječi dok je ta osoba govorila, i to riječ po riječ. Zbog te sposobnosti možemo zaključiti da Matejeve riječi nisu bile samo nadahnute Svetim Duhom, nego predstavljaju pravi transkript nekih od Kristovih propovijedi. Na primjer, Propovijed na gori, koju nalazimo u poglavljima 5-7, gotovo je sigurno savršen zapis te divne poruke.

Vrijeme pisanja: Kao apostol, Matej je napisao svoju knjigu tijekom ranoga razdoblja crkve, vjerojatno oko 50. godine. Bilo je to vrijeme kada su većina kršćana bili obraćenici sa Židovstva, tako da je razumljivo da se Matej u svome Evanđelju usredotočio na židovsku perspektivu.

Svrha pisanja: Matej je naumio dokazati Židovima da je Isus Krist obećani Mesija. Matejevo Evanđelje citira Stari zavjet više od drugih Evanđeljâ, a to čini kako bi pokazao kako je Isus ispunio riječi židovskih prorokâ. Matej detaljno opisuje Isusovo rodoslovlje do Davida, a koristi mnoge govorne figure koje su Židovi razumjeli. Matejeva ljubav i njegova briga za njegov narod očigledni su kroz njegov pedantan pristup pripovijedanju evanđeoske priče.

Ključni stihovi: Matej 5:17: „Nemojte misliti da sam došao ukinuti Zakon i Proroke! Ne dođoh da ih ukinem, već da ih ostvarim.”

Matej 5:43-44: „Čuli ste da je rečeno: ‘Ljubi svoga bližnjega i mrzi svoga neprijatelja.' A ja vam kažem: Ljubite svoje neprijatelje i molite za one koji vas progone.”

Matej 6:9-13: „Stoga vi molite ovako: Oče naš, koji jesi na nebesima! Sveti se ime tvoje! Dođi kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji! Kruh naš svagdanji daj nam danas! I otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima svojim! I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla!”

Matej 16:26: „Što koristi čovjeku ako dobije sav svijet, a izgubi svoj život? Što li može dati čovjek kao otkupninu za svoj život?“

Matej 22:37-40: „On mu odgovori: 'Ljubi Gospodina Boga svoga svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom pameti svojom' To je najveća i prva zapovijed. Druga je toj jednaka: 'Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe!' O tim dvjema zapovijedima ovisi sav Zakon i Proroci.“

Matej 27:31: „Pošto mu se izrugaše, skinuše s njega kabanicu i obukoše mu njegove haljine te ga odvedoše da ga razapnu“

Matej 28:5-6: „A anđeo reče ženama: 'Ne bojte se! Znam da tražite razapetog Isusa. On nije ovdje! Uskrsnuo je kako je rekao! Dođite i vidite mjesto gdje je bio položen.“

Matej 28:19-20: „Zato idite i učinite sve narode učenicima mojim! Krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga! Učite ih da vrše sve što sam vam zapovjedio! Ja sam s vama u sve vrijeme do svršetka svijeta.“

Sažetak: U prva dva poglavlja Matej izvještava o Kristovu rodoslovlju, rođenju i ranom životu. Odatle, njegova knjiga govori o Isusovoj službi. Opisi Kristova učenja složena su oko „govorâ“ poput Propovijedi na gori u poglavljima 5-7. Deseto poglavlje govori o misiji i pozivu učenika; 13. poglavlje je zbirka poredbi; 18. poglavlje govori o crkvi; 23. poglavlje početak je govora o licemjerju i budućnosti. Od 21. do 27. poglavlja čitamo o uhićenju, mučenju i smaknuću Isusovu. Posljednje poglavlje opisuje Uskrsnuće i Veliko poslanje.

Veze: Budući da je Matejeva svrha bila predstaviti Isusa Krista kao Kralja i Mesiju Izraela, on citira Stari zavjet više od svih drugih evanđelista. Matej citira više od 60 puta proročke odlomke iz Staroga zavjeta, čime je pokazao kako ih je Isus ispunio. On svoje Evanđelje počinje Isusovim rodoslovljem, prateći ga sve do Abrahama, praoca Židova. Od tamo, Matej puno citira proroke, često koristeći izraz: „kao što je napisao prorok“ (Matej 1:22-23, 2:5-6, 2:15, 4:13-16, 8:16-17, 13:35, 21:4-5). Ti stihovi odnose se na starozavjetna proroštva o Njegovu djevičanskom rođenju (Izaija 7:14) u Betlehemu (Mihej 5:2), o Njegovu povratku iz Egipta nakon Herodove smrti (Hošea 11:1), Njegovoj službi među poganima (Izaija 9:1-2; 60:1-3), o Njegovim čudesnim izlječenjima i duše i tijela (Izaija 53:4), o Njegovu govoru u poredbama (Psalam 78:2), te o Njegovom pobjedonosnom ulasku u Jeruzalem (Zaharija 9:9).

Primjena: Evanđelje po Mateju izvrstan je uvod u temeljna učenja kršćanstva. Zbog svoje logične podjele lako je pronaći rasprave o različitim temama. Matej je posebno koristan za razumijevanje kako je Krist svojim životom ispunio starozavjetna proroštva.

Matej je svoje djelo prvenstveno posvetio Židovima, od kojih su mnogi – posebno farizeji i saduceji – tvrdoglavo odbili prihvatiti Isusa kao svoga Mesiju. Unatoč tome što su stoljećima čitali i proučavali Stari zavjet, njihove oči bile su zaslijepljene u pogledu istine tko je bio Isus. Isus ih je korio zbog njihove okorjelosti srca i zbog odbijanja da prepoznaju Onoga koga su navodno iščekivali (Ivan 5:38-40). Željeli su Mesiju pod vlastitim uvjetima, koji će udovoljiti njihovim prohtjevima i činiti ono što su željeli od Njega. Koliko često tražimo Boga pod vlastitim uvjetima? Zar ga ne odbacujemo kada mu priznajemo samo one atribute koji su nam prihvatljivi, one zbog kojih se osjećamo dobro — kao što su Njegova ljubav, milosrđe i milost – dok odbacujemo one koje smatramo spornima — kao što su Njegov gnjev, pravda i sveti gnjev? Ne smijemo učiniti istu grešku koju su učinili farizeji, odnosno ne smijemo stvoriti Boga na vlastitu sliku i onda očekivati da će On živjeti u skladu s našim standardima. Takav bog nije ništa više od idola. Biblija nam daje više nego dovoljno informacija o pravoj naravi i identitetu Boga i Isusa Krista da opravda naše štovanje i našu poslušnost.



Vratite se na hrvatsku naslovnu stranicu



Evanđelje po Mateju