Postoji li ikakav uvjerljiv dokaz o Božjem postojanju?



Pitanje: Postoji li ikakav uvjerljiv dokaz o Božjem postojanju?

Odgovor:
Odgovor na ovo pitanje u velikoj mjeri ovisi o tome što se podrazumijeva pod „uvjerljiv“ dokaz. Možemo li dosegnuti i dotaknuti Boga ili ga vidjeti na isti način na koji možemo dotaknuti i vidjeti ljude? Ne, ali postoji bezbroj načina na koje osoba sa sigurnošću može znati da Bog postoji, da je stvaran i da je Onaj koji kaže da jest. Ukratko ćemo pogledati tri načina koji dokazuju Njegovo postojanje pomoću znanosti i Biblije.

1. Zakon uzroka i posljedice. Ovaj zakon u znanosti navodi da svaki uzrok ima svoju posljedicu i da svaka posljedica ima svoj uzrok. Ovaj je zakon temelj cijele znanosti. Kao takav, ovaj zakon je povezan s porijeklom nebesa i zemlje. Ustvari, znanstvenici se slažu da svemir nije postojao oduvijek, da je u nekom trenutku u vremenu imao početak.

Teorija relativnosti, koja je među znanstvenicima gotovo univerzalno prihvaćena, ima određene implikacije na ovaj zakon uzroka i posljedice. Jedna od njih je da svemir, koji je definiran time da su vrijeme, prostor, materija i fizička energija imali početak, nije vječan. A upravo kroz Einsteinove jednadžbe znanstvenici mogu pratiti razvoj svemira unatrag sve do njegove izvornosti, unatrag do onog što se naziva „događaj singularnosti“ kada je zapravo počeo postojati. Znanost je dokazala da je svemir doista imao početak. To znači da ako je svemir imao početnu točku u povijesti, onda je očito počeo postojati, te mora imati uzrok svoga postojanja.

Dakle, ako svemir treba imati uzrok da bi počeo postojati, onda taj uzrok mora biti izvan svemira, odnosno izvan vremena, prostora, materije i fizičke energije. Taj uzrok mora biti nešto slično onome što kršćani nazivaju „Bog“. Čak je i Richard Dawkins, vjerojatno najistaknutiji zagovornik ateizma u današnje vrijeme, za časopis TIME u svom članku priznao da bi „moglo postojati nešto nevjerojatno veliko i nerazumljivo i izvan našeg sadašnjeg razumijevanja“. Da, i to je Bog!

Ovaj kozmološki dokaz najbolje možemo sažeti kroz sljedeće izjave:

(1) Što god počinje postojati mora imati uzrok svoga postojanja.
(2) Svemir je imao početak.
(3) Prema tome, svemir mora imati uzrok svoga postojanja.
(4) Atributi uzročnosti svemira (to što je bezvremenski, postoji izvan prostora itd.) su Božji atributi.
(5) Dakle, uzrok svemira mora biti Bog (Postanak 1,1).

2. Zakon teleologije. Teleologija se bavi proučavanjem dizajna ili svrhe u prirodnim pojavama. Ovaj znanstveni zakon u osnovi znači da kada predmet odražava svrhu, cilj ili dizajn, mora imati dizajnera. Jednostavno rečeno, stvari ne dizajniraju same sebe. To vrijedi i za svemir, što dokazuje da je morao imati Dizajnera.

Na primjer, Zemlja koja kruži oko Sunca odstupa od ravne linije za samo jednu devetinu inča na svakih 18 milja (oko 29 km) — linije koja je iz ljudske perspektive veoma ravna. Ako bi se putanja promijenila za jednu desetinu inča na svakih 18 milja, bila bi znatno veća i svi bismo se smrznuli do smrti. Ako bi se promijenila za jednu osminu inča, bili bismo spaljeni. Sunce u svojoj unutrašnjosti gori na oko 20 milijuna stupnjeva Celzija. Kad bi se Zemlja pomaknula samo 10% dalje od Sunca, brzo bismo se smrznuli do smrti. Kad bi se pomaknula 10% bliže Suncu, pretvorili bismo se u pepeo. Zar stvarno vjerujemo da se takva preciznost „jednostavno dogodila“? Razmislite o tome: Sunce je na distanci od 93 milijuna milja (oko 149 milijuna km) od Zemlje, što je upravo kako i treba biti. Je li se to dogodilo slučajno ili namjerno? Nije ni čudo što psalmist aludira na Boga kao velikog dizajnera: „Nebesa kazuju slavu Božju, i svod nebeski naviješta djelo ruku njegovih… Od kraja neba njemu je izlazak, i putanja mu do drugoga kraja“ (Psalam 19,1. 6 VB).

3. Zakon vjerojatnosti i ispunjenih proročanstava. U Bibliji postoji 1093 proročanstava koja se odnose na Isusa i Njegovu Crkvu, i svaki je od tih proročanstava ispunjen! Stari zavjet sadrži 48 proročanstava koja se odnose na raspeće Isusa. Kako bi se zakoni vjerojatnosti primijenili za izračun vjerojatnosti da se nekoliko događaja dogodilo u isto ili približno vrijeme, sve vjerojatnosti moraju biti pomnožene zajedno. Na primjer, ako je vjerojatnost da se jedan događaj dogodi slučajno jednaka 1 naprama 5, a vjerojatnost odvojenog događaja 1 naprama 10, onda je vjerojatnost da će se oba događaja dogoditi zajedno ili jedno za drugim jednaka 1 naprama 5 pomnoženo s 1 naprama 10, što daje 1 naprama 50.

S obzirom na činjenicu da je nekoliko različitih proroka, koji su živjeli u odvojenim zajednicama tijekom razdoblja od 1000 godina, predvidjelo Krista 500 godina prije Njegovog rođenja, izgledi da se ta proročanstva ne ispune jednostavno su izvan naših najluđih shvaćanja. Na primjer, šanse da jedan čovjek (Isus) ispuni samo 8 od svih proročanstava koja mu se pripisuju su jedan naprama 10 na 17-tu potenciju (to je broj 1 sa 17 nula).

Razmotrite ovo: zamislite da je cijela država Texas pokrivena srebrnim dolarima u visini od nekih 60 cm. Broj srebrnih dolara potrebnih da bi se pokrila cijela država jest 10 na 17-tu potenciju. Označite jedan srebrni dolar sa „X“ i bacite ga iz aviona. Zatim temeljito promiješajte sve srebrne dolare diljem države. Zatim stavite povez čovjeku preko očiju i recite mu da može putovati gdje god želi u državi Texas. Zatim neka se negdje na putu zaustavi i dosegne do srebrnih dolara koji pokrivaju zemlju u visini oko 60 cm i podigne onaj srebrni dolar koji je označen sa „X“. Koje su šanse da će se ovo dogoditi? Iste šanse koje su proroci imali da će se osam njihovih proročanstava ispuniti u bilo kojem čovjeku u budućnosti.

Biblija sa svim svojim ispunjenim proročanstvima dokazuje da Bog postoji. Kroz zakon vjerojatnosti i kroz matematičke izglede da će se proročanstava ispuniti sa sigurnošću možemo znati da postoji božanski Dizajner i Autor Biblije. Isti Onaj koji je stvorio svemir. „Ako li rekneš u srcu svojemu: ‘Kako ćemo raspoznati riječ koju Gospod nije izrekao?’ Kad prorok govori u ime Gospodnje pa se ta riječ ne zbude i ne ispuni, to je riječ koju Gospod nije govorio. U drskosti je taj prorok govorio, njega se nemoj bojati“ (Ponovljeni zakon 18,21-22 VB).

Konačno, Bog, Stvoritelj svemira i Autor našeg spasenja nam govori: „Sjetite se prijašnjih stvari, onih odvajkada: jer ja sam Bog i drugoga nema; Bog, i nitko mi sličan nije; koji od početka objavljujem kraj, i od davnina ono što se još nije zbilo, govoreći: ‘Moj će se naum ostvariti i izvršit ću sve što mi je volja’“ (Izaija 46,9-10 VB).



Vratite se na hrvatsku naslovnu stranicu



Postoji li ikakav uvjerljiv dokaz o Božjem postojanju?