Što vjeruju djelomični preteristi? Je li djelomični preterizam biblijski?



Pitanje: Što vjeruju djelomični preteristi? Je li djelomični preterizam biblijski?

Odgovor:
Preterizam je eshatološko gledište da su se proročanstva Biblije o „posljednjim vremenima" već ispunila. Dakle, kad čitamo ono što Biblija kaže o nevoljama, čitamo povijest. Preterizam je podijeljen na dva dijela: potpuni (ili dosljedni) preterizam i djelomični preterizam. Potpuni preterizam ima krajnje gledište da su se sva proročanstva u Bibliji ispunila na ovaj ili onaj način. Djelomični preteristi zauzimaju umjereniji pristup, a mnogi djelomični preteristi smatraju da su potpuni preteristi krivi za herezu.

Oni koji se drže djelomičnog preterizma vjeruju da su se proročanstva u Danielu, Mateju 24 i Otkrivenju (s iznimkom posljednja dva ili tri poglavlja) već ispunila, i to najkasnije u prvom stoljeću poslije Krista. Prema djelomičnom preterizmu nema uzeća, a stihovi koji opisuju nevolju i Antikrista zapravo se odnose na uništenje Jeruzalema 70. godine i rimskog cara Tita. Djelomični preteristi vjeruju u Kristov povratak i buduće uskrsnuće i sud, ali ne podučavaju tisućljetno kraljevstvo ili da Izrael kao nacija ima mjesto u budućem Božjem planu. Prema djelomičnim preteristima biblijske reference na „posljednje dane" govore o posljednjim danima Staroga židovskog saveza, a ne posljednjim danima same zemlje.

Da bi djelomični preteristi zadržali svoj položaj, inzistiraju na tome da je knjiga Otkrivenja napisana rano (prije 70. godine). Također moraju koristiti nedosljednu hermeneutiku kada tumače proročke odlomke. Prema preterističkom pogledu na posljednja vremena, poglavlja 6–18 iz Otkrivenja vrlo su simbolična i ne opisuju nikakve doslovne događaje. Budući da uništenje Jeruzalema nije uključivalo veliko uništenje života u morima (Otkrivenje 16,3) ili tjeskobnu tamu (stih 10), ovi se sudovi tumače kao čisto alegorijski. Međutim, prema preteristima, 19. poglavlje treba shvatiti doslovno – Isus Krist će se fizički vratiti. No, 20. poglavlje opet tumače alegorijski, dok poglavlja 21–22 shvaćaju doslovno, barem djelomično, u tome što će doista doći do novog neba i nove zemlje.

Nitko ne poriče da Otkrivenje sadrži nevjerojatne i ponekad zbunjujuće vizije. Nitko ne poriče da Otkrivenje opisuje mnogo toga figurativno – to je priroda apokaliptičke literature. Međutim, proizvoljno poricanje doslovne prirode odabranih dijelova Otkrivenja znači uništiti osnovu doslovnog tumačenja svega iz knjige. Ako su pošasti, svjedoci, zvijer, lažni prorok, tisućljetno kraljevstvo itd. alegorijski, onda na temelju čega tvrdimo da su drugi Kristov dolazak i nova zemlja doslovni? To je mana preterizma – ostavlja tumačenje Otkrivenja mišljenju tumača.

Oni koji se drže djelomičnog preterizma također ne tumače Matej 24 doslovno. Krist je govorio o uništenju hrama (Matej 24,2). Ali mnogo toga što je opisao nije se dogodilo 70. godine. Krist govori o tom budućem vremenu kao o „velikoj nevolji kakve ne bijaše od početka svijeta sve dosad, niti će je ikada biti. I kad se ne bi skratili oni dani, ne bi se spasilo nijedno tijelo. No poradi izabranih skratit će se dani oni" (Matej 24,21-22). Zasigurno, to se ne može primijeniti na događaje 70. godine. Od tada je bilo još goreg vremena u povijesti svijeta.

Gospodin također kaže: „A odmah nakon nevolje onih dana sunce će potamnjeti, i mjesec svjetlost svoju neće davati, i zvijezde će s neba padati, i sile će se nebeske uzdrmati. I tada će se pojaviti znak Sina Čovječjega na nebu; i tada će proplakati sva plemena zemaljska, i ugledat će Sina Čovječjega gdje dolazi na oblacima nebeskim sa silom i slavom velikom" (Matej 24,29-30). Da su se događaji iz ova dva stiha već ispunili, Isus Krist bi se morao vratiti tjelesno 70. g. – ali nije. Djelomični preterist vjeruje da se ti stihovi ne odnose na Kristov tjelesni povratak, nego na Njegov sud. Međutim, to nije ono što bi uobičajeno, doslovno tumačenje teksta navelo nekoga da vjeruje. Ljudi će vidjeti „Sina Čovječjeg", a ne samo Njegov sud.

Djelomični preteristi također se pozivaju na Matej 24,34 kada Isus govori o „ovom naraštaju". Kažu da je Krist govorio o onima koji su živjeli u vrijeme kada je izgovorio riječi zabilježene u tom poglavlju; dakle, nevolja se morala dogoditi unutar 40 godina od Njegove izjave. Međutim, vjerujemo da Isus nije govorio o ljudima svoga vremena, već o naraštaju koji će svjedočiti događajima zabilježenim u Mateju 24,15-31. Ta buduća generacija svjedočit će o ubrzanim događajima posljednjih dana, uključujući Kristov fizički povratak (s. 29-30).

Djelomično preterističko gledište dovodi do vjerovanja u amilenijalizam (ili postmilenijalizam) i povezan je s teologijom saveza. Naravno, odbacuje dispenzacionalizam. Ali njegov je glavni problem nedosljedna hermeneutika i njegova alegorizacija mnogih biblijskih proročanstava koja se bolje razumiju doslovno. Iako je djelomični preterizam u okviru pravoslavlja, nije gledište većine današnjih kršćana.

English


Vratite se na hrvatsku naslovnu stranicu
Što vjeruju djelomični preteristi? Je li djelomični preterizam biblijski?