Pitanje
Što možemo naučiti iz Rutina života?
Odgovor
Ruta je bila „od moapskih žena“, ali je bila genetski povezana s Izraelom preko Lota, Abrahamova nećaka (Ruta 1,4; Postanak 11,31; 19,37). Ruta je živjela u vrijeme sudaca. Udala se za sina izraelske obitelji dok su živjeli u Moabu, ali u jednom su trenutku umrli njezin svekar, njezin muž i jedini brat njezina muža. Tako je Ruta morala donijeti odluku hoće li ostati u Moabu, svom domu, ili otići sa svojom svekrvom, Naomi, u zemlju koju nikad nije poznavala – Judu.
Ruta je voljela svoju svekrvu i imala veliko suosjećanje prema njoj, vidjevši da je izgubila ne samo muža nego i oba sina. Rutina šogorica, Orfa, odlučila je ostati sa svojim narodom u Moabu, ali Ruta nije mogla podnijeti rastati se od Naomi ili od Boga Izraelova kojeg je upoznala. Ruta i Naomi zajedno su se vratile u Judu u grad Betlehem, gdje su se odlučile nastaniti. Rutino svjedočanstvo se proširilo i Boaz, vlasnik obližnjeg polja, čuo je za njezinu vjernost, kao što je zapisano u Ruti 2,11-12: „I odgovori Boaz i reče joj: 'Dobro sam obaviješten o svemu što si svojoj svekrvi učinila nakon smrti svog muža; i kako si napustila svoga oca i svoju majku, i svoj rodni kraj, i došla k narodu koji dosad nisi poznavala. Neka ti GOSPODIN uzvrati za tvoje djelo i neka ti dade punu nagradu GOSPODIN, Bog Izraelov, pod čija si se krila došla pouzdati.'“
Običaj Izraela bio je da je muškarac trebao uzeti ženu svog preminulog brata kako bi nastavio obiteljsku lozu. Budući da je umro i jedini brat Rutina muža, ona i Naomi morale su se same brinuti za sebe. Ruta je svaki dan odlazila pabirčiti polja kako bi osigurala hranu za sebe i Naomi. Našla je posao na Boazovoj njivi, ne znajući da je on Noemin rođak. Kad se Boaz vratio kući, primijetio je Rutu i pitao čovjeka koji je bio zadužen za žeteoce o njoj. Sluga je rekao Boazu o Rutinoj vjernosti Naomi i njezinom teškom radu u polju. Boaz je osobno rekao Ruti da ostane na njegovim poljima i bude blizu drugih žena, također joj rekavši da je upozorio momke da je ne diraju i pozvavši je da slobodno pije vodu koju su momci zahvatili kad god je žedna (Ruta 2,8-9). Ruta je odgovorila ponizno i zahvalno, pitajući zašto bi pokazao takvu naklonost njoj, strankinji, da bi joj Boaz rekao da je čuo za njezinu žrtvu za svoju svekrvu (Ruta 2,10-13). Boaz joj je nastavio pokazivati svaku uljudnost, osiguravajući joj obrok i upućujući svoje žeteoce da namjerno ostave nešto žita za nju da pabirči (Ruta 2,14-16).
Kad je Ruta rekla Naomi gdje je pabirčila, Naomi je bila sretna i rekla je Ruti da je Boaz blizak rođak, rođak Elimeleka, Naominog muža; stoga je Boaz bio kvalificiran da postane Rutin rođak-otkupitelj. U Izraelu je bilo od najveće važnosti ovjekovječiti ime svake izraelske obitelji, stoga je to Ruti dalo pravo da zamoli Boaza da preuzme tu ulogu. Naomi je poticala Rutu da nastavi pabirčiti na Boazovim poljima, što je i činila tijekom žetve ječma i pšenice (Ruta 2,18-23).
Tijekom žetve ječma, Naomi je predložila da Ruta ode Boazu dok on vije ječam i da ga zapravo zamoli da joj bude rođak-otkupitelj. Ruta je imala otvoren um i poučljiv duh, stoga je poslušala svoju svekrvu i učinila kako je tražila (Ruta 3,2-5). Ruta je točno slijedila Naomine upute. Boaz je pozitivno odgovorio, ali je znao za još bližeg muškog rođaka koji bi bio prvi u redu za otkup imovine Rute i njezine obitelji. S tim čovjekom se moralo konzultirati prije nego što je Boaz mogao uzeti Rutu za ženu. Već sljedećeg dana Boaz se sastao s drugim rođakom, koji se zakonski odrekao svih svojih prava na Rutinu i Naominu imovinu.
Ruta i Boaz ubrzo su se vjenčali i dobili sina po imenu Obed. Žene u zemlji su se radovale, vidjevši vjernost Božju i rekavši Naomi: „Neka je blagoslovljen GOSPODIN, koji ti danas nije uskratio srodnika, da njegovo ime bude glasovito u Izraelu. On će tebi biti obnovitelj života i skrbnik u tvojoj starosti: jer ga je rodila tvoja snaha, koja te ljubi, koja ti je bolja negoli sedam sinova“ (Ruta 4,14-15).
Ruta je vjerovala Gospodinu, a On je nagradio njezinu vjernost dajući joj ne samo muža nego i sina (Obeda), unuka (Jišaja) i praunuka po imenu David, kralja Izraela (Ruta 4,17). Osim ovih darova (Psalam 127,3), Bog je dao Ruti blagoslov da bude navedena u Isusovom rodoslovlju (Matej 1,5).
Ruta je primjer kako Bog može promijeniti život i odvesti ga u smjeru koji je unaprijed odredio. Vidimo ga kako provodi svoj savršeni plan u Rutinom životu, baš kao što to čini sa svom svojom djecom (Rimljanima 8,28). Iako je Ruta imala pogansko porijeklo u Moabu, jednom kad je upoznala Boga Izraelova, postala je živo svjedočanstvo za Njega po vjeri. Iako je prije udaje za Boaza živjela u skromnim uvjetima, vjerovala je da je Bog vjeran u brizi za svoj narod. Također, Ruta nam je primjer marljivosti i vjernosti. Znamo da Bog nagrađuje vjernost: „A bez vjere nemoguće je njemu ugoditi: jer onaj tko pristupa Bogu mora vjerovati da on jest i da nagrađuje one koji ga revno traže“ (Hebrejima 11,6).
English
Što možemo naučiti iz Rutina života?
