Što je Biblija?




Pitanje: Što je Biblija?

Odgovor:
Riječ “Biblija” dolazi iz latinskih i grčkih riječi koje znače “knjiga”, što je prikladno ime, budući da je Biblija knjiga za sve ljude svih vremena. To je knjiga bez premca, u klasi za sebe.

Bibliju čini šezdeset šest knjiga. To uključuje knjige zakona,poput Levitskoga zakonika i Ponovljenog zakona, povijesne knjige, poput Ezre i Djela apostolskih, pjesničke knjige, poput Psalama i Propovjednika, proročke knjige, poput Izaije i Otkrivenja, biografije, poput Mateja i Ivana te poslanice (službena pisma) poput Tita i Hebrejima.

Autori
Oko 40 različitih ljudskih autora doprinijelo je Bibliji, koja je bila napisana tijekom razdoblja od oko 1500 godina. Autori su bili kraljevi, ribari, svećenici, državni službenici, poljoprivrednici, pastiri i liječnici. Iz sve te različitosti dolazi nam nevjerojatno jedinstvo, sa zajedničkom temom.

Biblija je jedinstvena zbog činjenice što, u konačnici, ima jednog autora – Boga. Biblija je “Bogom nadahnuta” (2. Tim 3:16). Ljudski autori napisali su točno ono što je Bog htio da napišu, a rezultat je savršena i sveta Božja riječ (Ps 12:6; 2. Pt 1:21).

Podjele
Biblija je podijeljena na dva glavna dijela: Stari zavjet i Novi zavjet. Ukratko, Stari zavjet je priča o narodu, a Novi zavjet je priča o Čovjeku. Narod je bio način na koji je Bog doveo Čovjeka – Isusa Krista – na svijet.

Stari zavjet opisuje osnivanje i očuvanje naroda Izraela. Bog je obećao upotrijebiti Izrael kako bi blagoslovio cijeli svijet (Post 12:2-3). Nakon što se utvrdio izraelski narod, Bog je podigao obitelj unutar tog naroda po kojoj je trebao doći blagoslov: Davidovu obitelj (Ps 89:3-4). Potom, od Davidove obitelji bio je obećan jedan Čovjek koji će donijeti obećani blagoslov (Iz 11:1-10).

Novi zavjet potanko opisuje dolazak tog obećanog Čovjeka. Njegovo ime bilo je Isus, a on je ispunio proročanstva Staroga zavjeta dok je živio savršenim životom, umro kako bi postao Spasiteljem i uskrsnuo od mrtvih.

Središnji lik
Isus je središnji lik u Bibliji—cijela knjiga zapravo je o njemu. Stari zavjet predviđa njegov dolazak i postavlja pozornicu za Njegov ulazak u svijet. Novi zavjet opisuje njegov dolazak i Njegov rad na donošenju spasenja u naš grješni svijet.

Isus je više od povijesne ličnosti – zapravo, On je više od čovjeka. On je Bog u tijelu, a Njegov dolazak bio je najvažniji događaj u povijesti svijeta. Sam Bog je postao čovjekom kako bi nam dao jasnu, razumljivu sliku o sebi. Kakav je Bog? On je poput Isusa: Isus je Bog u ljudskom obliku (Iv 1:14, 14:9).

Kratak sažetak
Bog je stvorio čovjeka i smjestio ga u savršeno okruženje. Međutim, čovjek se pobunio protiv Boga i pao od onoga što je Bog namijenio za njega. Zbog grijeha je Bog stavio svijet pod prokletstvo grijeha, ali je i odmah pokrenuo plan obnavljanja čovječanstva i tvorevine natrag u prvotnu slavu.

Kao dio svog plana otkupljenja, Bog je pozvao Abrahama iz Babilona u Kanaan (oko 2000. g. pr. Kr.). Bog je Abrahamu, njegovu sinu Izaku i unuku Jakovu (također zvanom Izrael) obećao da će blagosloviti svijet po njihovu potomku. Izraelova obitelj emigrirala je iz Kanaana u Egipat, gdje su postali narod.

Oko 1400 g. pr. Kr., Bog je izveo Izraelove potomke iz Egipta pod vodstvom Mojsija i dao im je Obećanu zemlju Kanaan u svojinu. Po Mojsiju, Bog je narodu Izraela dao Zakon i napravio s njima savez (zavjet). Ukoliko oni ostanu vjerni Bogu i ne budu slijedili idolopoklonstvo okolnih naroda, živjet će u blagostanju. Ukoliko zaborave Boga i počnu slijediti idole, Bog će uništiti narod.

Oko 400 godina kasnije, tijekom vladavine Davida i njegova sina Salomona, Izrael se učvrstio u veliko i moćno kraljevstvo. Bog je obećao Davidu i Salomonu da će njihov potomak vladati kao vječni kralj.

Nakon Salomonove vladavine, narod Izraela se podijelio. Deset plemena na sjeveru nazvali su se Izrael, i trajali su oko 200 godina prije no što ih je Bog osudio za idolopoklonstvo. Asirija je zauzela Izrael oko 721. g. pr. Kr. Dva plemena na jugu nazvali su se Juda i trajali su malo dulje, ali su se na kraju i oni okrenuli od Boga. Babilon ih je zauzeo oko 600. g. pr. Kr.

Oko 70 godina kasnije, Bog je milostivo doveo ostatak zarobljenika natrag u njihovu zemlju. Jeruzalem, glavni grad, bio je obnovljen oko 444. pr. Kr., a Izrael je ponovno uspostavio nacionalni identitet. Tu se završava Stari zavjet.

Novi zavjet počinje oko 400 godina kasnije rođenjem Isusa Krista u Betlehemu. Isus je bio potomak koji je bio obećan Abrahamu i Davidu, Onaj koji će ispuniti Božji plan otkupljenja čovječanstva i obnove tvorevine. Isus je vjerno izvršio svoje djelo – umro je na križu za grijehe i uskrsnuo od mrtvih. Smrt Krista je temelj za novi savez (zavjet) sa svijetom. Svi koji vjeruju u Isusa bit će spašeni od grijeha i živjet će vječno.

Nakon uskrsnuća, Isus je poslao svoje učenike da pronose radosnu vijest o njegovu životu i sili da spasi po cijelom svijetu. Isusovi učenici otišli su u svim pravcima šireći radosnu vijest o Isusu i spasenju. Putovali su kroz Malu Aziju, Grčku i cijelo Rimsko carstvo. Novi zavjet završava proročanstvom o Isusovom povratku da sudi nevjerni svijet i oslobodi tvorevinu od prokletstva.



Vratite se na hrvatsku naslovnu stranicu



Što je Biblija?