Mudre izreke



Autor: Kralj Salomon je glavni pisac Mudrih izreka. Njegovo ime javlja se u 1:1, 10:1 i 25:1. Možemo pretpostaviti da je Salomon sabrao i uredio izreke koje nisu bile njegove vlastite, jer Propovjednik 12:9 kaže: „A osim toga, što je sam Propovjednik bio mudar, on je i narod učio mudrosti, te je odmjerio, ispitao i sastavio mnogo mudrih izreka.“ Zbilja, hebrejski naziv „Mišle Šelomoh“ znači „Izreke Salomonove.“

Vrijeme pisanja: Salomonove izreke zapisane su oko 900. godine prije Krista. Tijekom njegove vladavine, izraelska nacija dosegla je vrhunac svoje duhovnosti, političkog angažmana, kulture i ekonomskog probitka. Kako je rastao glas o Izraelu, tako je rasla i Salomonova slava. Strani uglednici iz dalekih dijelova poznatoga svijeta prošli su velike udaljenosti da čuju riječi toga mudrog vladara (1. Kraljevima 4:34).

Svrha pisanja: Spoznaja nije ništa više od zbirke sirovih činjenica, ali mudrost je sposobnost da se ljudi, događaji i situacije gledaju onako kako ih Bog vidi. U Mudrim izrekama, Salomon otkriva um Božji kako u velikim i uzvišenim pitanjima, tako i u uobičajenim i svakodnevnim situacijama. Po svemu sudeći, kralj Salomon nije ispustio spomenuti ni jednu temu. Pitanja koja su se ticala osobnog ponašanja, spolnih odnosa, posla, bogatstva, darežljivosti, ambicije, discipline, dugovanja, podizanja djece, karaktera, alkohola, politike, odmazde i pobožnosti nalaze se među mnogim temama o kojima ova bogata kolekcija mudrih izreka govori.

Ključni stihovi: Mudre izreke 1:5: „kad mudar čuje, da umnoži znanje, a razuman steče mudrije misli.“

Mudre izreke 1:7: „Strah je Gospodnji početak spoznaje, ali ludi preziru mudrost i pouku.“

Mudre izreke 4:5: „Steci sebi mudrost i svim svojim imanjem steci razboritost.“

Mudre izreke 8:13-14: „Strah Gospodnji mržnja je na zlo. Oholost, samodostatnost, put zloće i usta puna laži – to ja mrzim. Moji su savjet i razboritost, ja sam razbor, i moja je jakost.“

Sažetak: Teško je sažeti Mudre izreke, jer za razliku od mnogih drugih knjiga u Svetom pismu, ne postoji neka posebna nit koja se provlači kroz njezine stranice; isto tako, u ovoj knjizi ne postoje glavni likovi. Mudrost zauzima središnje mjesto – velika, božanska mudrost koja obuhvaća svu povijest, sve narode i njihove kulture. Čak i površno čitanje ove veličanstvene riznice otkriva da su jezgrovite izreke mudroga kralja Salomona jednako bitne danas kao i prije tri tisuće godina.

Tipologija: Tema mudrosti i njezine nužnosti u našim životima svoje ispunjenje nalazi u Kristu. Mudre izreke nas stalno potiču da tražimo mudrost, da steknemo mudrost i da ju razumijemo. Izreke nam također otkrivaju – i to ponavljaju – da je strah Gospodnji početak mudrosti (1:7; 9:10). Naš strah od Gospodnjega gnjeva i pravde jest ono što nas gura ka Kristu, koji je utjelovljenje Božje mudrosti kako je izražena u Njegovu slavnom planu otkupljenja čovječanstva. U Kristu, „u kome se nalazi sakriveno sve blago mudrosti i znanja“ (Kološanima 2:3), nalazimo odgovor na našu potragu za mudrošću, lijek za naš strah od Boga, kao i „pravednost, posvećenje i otkupljenje“ koje tako nužno trebamo (1. Korinćanima 1:30). Mudrost koju nalazimo jedino u Kristu stoji u suprotnosti ludosti svijeta koja nas ohrabruje da sami sebe smatramo mudrima. Međutim, Mudre izreke nam također kažu da putovi ovoga svijeta nisu Božji putovi (Mudre izreke 3:7) i da vode jedino u smrt (Mudre izreke 14:12; 16:25).

Primjena: Ova knjiga je neosporivo praktična, te u svome trideset i jednom poglavlju pruža zdrave i razumne odgovore na mnoge složene probleme. Mudre izreke je zasigurno najveći priručnik koji daje praktične odgovore na mnoga „kako“ pitanja, a oni koji su mudri da prime k srcu Salomonove lekcije ubrzo će otkriti pobožnost, blagostanje i zadovoljstvo koji dolaze primjenom tih odgovora.

Obećanje Mudrih izreka koje se uvijek iznova javlja u knjizi kaže da će oni koji izaberu mudrost i slijede Boga biti blagoslovljeni na brojne načine: dugim životom (9:11); blagostanjem (2:20-22); radošću (3:13-18); te Božjom dobrotom (12:21). Oni koji ga, s druge strane, odbacuju trpe sramotu i smrt (3:35; 10:21). Odbaciti Boga znači izabrati ludost umjesto mudrosti, te odlučiti odvojiti se od Boga, od Njegove Riječi, Njegove mudrosti i Njegovih obećanja.



Vratite se na hrvatsku naslovnu stranicu



Mudre izreke