settings icon
share icon
Pitanje

Što se dogodilo u međuzavjetnom razdoblju?

Odgovor


Vrijeme između posljednjih zapisa Staroga zavjeta i Kristova pojavljivanja poznato je kao „međuzavjetno“ (ili „između Zavjeta“) razdoblje. Budući da tada nije bilo proročkih riječi od Boga, neki to nazivaju i „400 tihih godina”. Politička, religijska i društvena atmosfera Palestine značajno se promijenila u tom vremenu. Mnogo događaja prorekao je prorok Daniel. (Vidi Danijela, poglavlja 2, 7, 8 i 11 te usporedi to s povijesnim događajima.)

Izrael je bio pod vlašću Perzijskoga carstva od oko 532.-332. prije Krista. Perzijanci su dopustili Židovima da štuju svoga Boga i gotovo da im se nisu miješali u religijske stvari. Čak im je bilo dozvoljeno obnoviti hram i štovati u njemu (Druga knjiga Ljetopisa 36:22-23; Ezra 1:1-4). To je razdoblje uključivalo posljednjih sto godina starozavjetnog razdoblja i oko prvih stotinu godina međuzavjetnog razdoblja. To vrijeme relativnoga mira i blagostanja bilo je tek zatišje pred buru.

Aleksandar Veliki porazio je perzijskoga kralja Darija, i doveo Grčku na vlast. Aleksandar je bio Aristotelov učenik i vrlo obrazovan u grčkoj filozofiji i politici. Zahtijevao je da se grčka kultura propagira u svim zemljama koje je osvojio. Zbog toga se hebrejski Stari zavjet preveo na grčki, postajući prijevodom poznatim kao Septuaginta. Većina novozavjetnih referenci na starozavjetno Sveto pismo rabi izraze korištene u Septuaginti. Aleksandar je Židovima omogućio religijsku slobodu, iako je i dalje snažno promovirao grčki način života. To nije bio dobar obrat za Izrael, budući da je grčka kultura bila vrlo svjetovna, humanistička i bezbožna.

Poslije Aleksandrove smrti, Judejom je vladalo nekoliko nasljednika, a posljednji od njih bio je Antioh Epifanije. Antioh ne samo da je zabranio Židovima religijsku slobodu, nego je oko 167. prije Krista zbacio zakonitu lozu svećenstva i oskvrnuo hram, prljajući ga nečistim životinjama i poganskim žrtvenikom (vidi Marka 13:14). To je bio religijski ekvivalent silovanja. Na kraju je židovski otpor vratio zakonite svećenike i spasio hram. Razdoblje koje je uslijedilo bilo je vrijeme ratova, nasilja i unutarnjih previranja.

Oko 63. prije Krista, Pompej od Rima osvojio je Palestinu, stavljajući cijelu Judeju pod vlast Cezara. To je kasnije dovelo do zakraljenja Heroda nad Judejom, što mu je omogućio rimski car i senat. To je bila nacija koja je oporezivala i kontrolirala Židove te na kraju pogubila Mesiju na rimskome križu. Sada su u Judeji bile pomiješane rimska, grčka i hebrejska kultura.

Tijekom trajanja grčke i rimske okupacije, u Palestini su se pojavile dvije važne političke/religijske skupine. Farizeji su dodavali Mojsijevu zakonu putem usmenih predaja i s vremenom počeli držati vlastite zakone važnijima od Božjih (vidi Marka 7:1-23). Iako su se Kristova učenja često slagala s farizejskim, On je grdio njihov šuplji legalizam i nedostatak suosjećanja. Saduceji, čija se moć očitovala po Velikom vijeću, odbacili su sve osim Mojsijevih knjiga Staroga zavjeta. Nisu htjeli vjerovati u uskrsnuće i većinom su bili imitatori Grka koje su veoma cijenili.

Ta bujica događaja koja je postavila pozornicu za Krista duboko je utjecala na židovski narod. I Židovi i pogani iz drugih naroda postajali su nezadovoljni religijom. Pogani su počeli dovoditi u pitanje valjanost politeizma, odnosno mnogoboštva. Rimljane i Grke su od njihovih mitologija odvlačila hebrejska Sveta pisma, koja su se tada mogla lako čitati na grčkome ili latinskom. Međutim, Židovi su bili potišteni. Još jednom se dogodilo da su bili pokoreni, potlačeni i pomiješani s okolnim narodima. Bilo je sve manje nade, a vjere još manje. Bili su uvjereni da je jedino što može spasiti njih i njihovu vjeru dolazak Mesije.

Novi zavjet kazuje priču o tome kako je došla nada, ne samo za Židove, nego i za cijeli svijet. Kristovo ispunjenje proročanstva očekivali su i prepoznali mnogi koji su ga tražili. Priče o rimskome stotniku, mudracima i farizeju Nikodemu pokazuju kako su Isusa njegovi suvremenici prepoznali kao Mesiju. „400 godina tišine” prekinula je najveća priča ikad ispričana: Evanđelje Isusa Krista!

English



Vratite se na hrvatsku naslovnu stranicu

Što se dogodilo u međuzavjetnom razdoblju?
Podijelite ovu stranicu: Facebook icon Twitter icon Pinterest icon Email icon
© Copyright Got Questions Ministries