Označavaju li dani u Postanku 1 doslovne dane od 24 sata?




Pitanje: Označavaju li dani u Postanku 1 doslovne dane od 24 sata?

Odgovor:
Pozorno istraživanje hebrejske riječi za „dan“ i kontekst u kojem se ona javlja u Postanku dovest će do zaključka da „dan“ označava doslovno, vremensko razdoblje od 24 sata. Značenje hebrejske riječi jom, prevedene na hrvatski kao „dan“, višestruko je. Može se odnositi na razdoblje od 24 sata potrebno da se zemlja okrene oko svoje osi (npr., „dan traje 24 sata“). Može se odnositi na razdoblje danje svjetlosti između zore i sumraka (npr., „vrućine prilično porastu tijekom dana, ali navečer nastupi zahlađenje”). Također, može se odnositi na neodređeno vremensko razdoblje (npr., „u dane moga djeda“). U Postanku 7:11 koristi se za opis razdoblja od 24 sata. U Postanku 1:16 koristi se za vrijeme danje svjetlosti između zore i sumraka. Koristi se za neodređeno razdoblje u Postanku 2:4. Dakle, što onda znači u Postanku 1:5-2:2, kada se koristi u vezi s rednim brojevima (odnosno, prvi dan, drugi dan, treći dan, četvrti dan, peti dan, šesti dan i sedmi dan)? Jesu li to razdoblja od 24 sata ili nešto drugo? Je li moguće da upotreba riječi jom ovdje može upućivati na neodređeno razdoblje?

Tumačenje riječi jom u Postanku 1:5-2:2 možemo odrediti jednostavnim istraživanjem konteksta u kojemu nalazimo riječ te uspoređivanjem s njezinom upotrebom na drugim mjestima u Svetome pismu. Na taj način dopuštamo Svetome pismu da samo sebe tumači. Hebrejska riječ jom koristi se 2301 put u Starome zavjetu. Izvan Postanka 1, jom plus broj (nalazimo 410 slučajeva) uvijek upućuje na običan dan, dakle razdoblje od 24 sata. Riječi „večer“ i „jutro“ zajedno (38 puta) uvijek označavaju običan dan. Jom + „večer“ ili „jutro” (23 puta) uvijek označava običan dan. Jom + „noć” (52 puta) uvijek označava običan dan.

Kontekst u kojemu se riječ jom koristi u Postanku 1:5-2:2, gdje se svaki dan opisuje kao „večer, pa jutro“, sasvim jasno upućuje na to da je pisac Postanka mislio na razdoblja od 24 sata. Spominjanje „večeri“ i „jutra“ nema smisla osim u slučaju da se odnosi na doslovan dan od 24 sata. To je bilo standardno tumačenje dana u Postanku 1:5-2:2 sve do početka 19. stoljeća kada se promijenila paradigma unutar znanstvenih krugova, a sedimentacijski slojevi zemlje dobili novo tumačenje. Dok su se prethodno slojevi stijena tumačili kao dokazi Noina potopa, znanstvenici su tada odbacili potop, a slojevi stijena reinterpretirali su se kao dokazi za prekomjerno staru zemlju. Neki kršćani su u dobroj namjeri, ali sasvim pogrešno, nastojali pomiriti to novo protupotopno, protubiblijsko tumačenje s izvještajem iz Postanka iznova tumačeći jom kao nepregledno, neodređeno razdoblje.

Istina je da se mnoga tumačenja koja zastupaju staru zemlju oslanjaju na manjkave pretpostavke. Međutim, ne smijemo dopustiti da tvrdoglava uskogrudnost znanstvenika utječe na način na koji čitamo Bibliju. Prema Izlasku 20:9-11, Bog je u šest doslovnih dana stvorio svijet kako bi to poslužilo kao primjer čovjekova radnoga tjedna: radi šest dana, odmaraj se jedan dan. Svakako, Bog je mogao sve stvoriti u trenutku da je tako htio, ali po svemu sudeći On je mislio na nas i prije no što nas je stvorio (na šesti dan) i želio nam je dati primjer koji možemo slijediti.



Vratite se na hrvatsku naslovnu stranicu



Označavaju li dani u Postanku 1 doslovne dane od 24 sata?