Zašto se Židovi i Arapi / muslimani mrze?




Pitanje: Zašto se Židovi i Arapi / muslimani mrze?

Odgovor:
Prvo, važno je shvatiti da nisu svi Arapi muslimani, te da nisu svi muslimani Arapi. Premda su većina Arapa muslimani, postoje mnogi Arapi koji nisu muslimani. Štoviše, ima puno više muslimana koji nisu Arapi (u područjima kao što su Indonezija i Malazija) od arapskih muslimana. Drugo, važno je imati na umu kako Židove ne mrze svi muslimani, te da ne mrze svi Židovi Arape i muslimane. Moramo biti pažljivi kako bismo izbjegli svrstavanje ljudi u određene stereotipe. Ipak, moramo priznati da, općenito govoreći, Arapi i muslimani ne vole i ne vjeruju previše Židovima, i obrnuto.

Ukoliko postoji izrazito biblijsko pojašnjenje ovoga neprijateljstva, onda ga nalazimo još u Abrahamovu vremenu. Židovi su potomci Abrahamova sina Izaka, a Arapi Abrahamova sina Jišmaela. Budući da je Jišmael bio sin ropkinje (Postanak 16,1-16) a Izak obećani sin koji će naslijediti obećanja data Abrahamu (Postanak 21,1-3), očigledno je da će postojati nekakvo neprijateljstvo između ova dva sina. Nakon što se Jišmael rugao Izaku (Postanak 21,9), Sara je nagovorila Abrahama da otjera Hagaru i Jišmaela (Postanak 21,11-21). Vjerojatno je to urodilo još većim prijezirom u Jišmaelovu srcu prema Izaku. Anđeo je čak prorokovao Hagari da će Jišmael živjeti u neprijateljstvu naspram sve svoje braće (Postanak 16,11-12).

Islamska religija, čiji su pobornici većina Arapa, učinila je to neprijateljstvo još dubljim. Qur'an sadrži pomalo proturječne upute muslimanima o Židovima. Na jednome mjestu muslimane poučava da se prema Židovima ophode kao s braćom, a na drugome im naređuje da napadaju Židove koji se ne žele obratiti na Islam. Qur’an također oslovljava sukob oko toga koji je Abrahamov sin zbilja sin obećanja. Hebrejsko Sveto pismo tvrdi da je to bio Izak. Qur’an kaže da je to bio Jišmael. Qur’an uči da je Abraham skoro žrtvovao Gospodinu Jišmaela, a ne Izaka (čime proturječi Postanku 22). Ova rasprava o tome tko je bio obećani sin pogoduje današnjem neprijateljstvu.

Međutum, drevni korjen ogorčenosti između Izaka i Jišmaela ne objašnjava svo neprijateljstvo između Židova i Arapa danas. Ustvari, tijekom tisućâ godina povijesti Bliskoga istoka, Židovi i Arapi živjeli su u relativnom miru i ravnodušnosti jedni prema drugima. Glavni razlog neprijateljstva suvremena je podrijetla. Nakon Drugog svjetskog rata, kada su Ujedinjeni narodi dali dio zemlje koja je nekoć pripadala Izraelu židovskom narodu, zemlju su u to vrijeme uglavnom nastanjivali Arapi (Palestinci). Većina Arapa veoma se žestoko usprotivila izraelskom zaposjednuću te zemlje. Arapski narodi ujedinili su se i napali Izrael u pokušaju da ih izbace iz zemlje, no Izrael ih je potukao do nogu. Od tada postoji veliko neprijateljstvo između Izraela i njihovih arapskih susjeda. Ako pogledate na kartu, Izrael ima samo jedan mali komad zemlje i okružen je puno većim arapskim nacijama: tu su Jordan, Sirija, Saudijska Arabija, Irak i Egipat. Smatramo da Izrael, s biblijskoga gledišta, ima pravo postojati kao nacija u svojoj zemlji – da je Bog dao izraelsku zemlju potomcima Jakova, Abrahamova unuka. U isto vrijeme, vjerujemo da bi Izrael trebao težiti za mirom i iskazati poštovanje prema svojim arapskim susjedima. Psalam 122,6 kaže: »Molite za mir Jeruzalemov! Blago onima koji tebe ljube!«



Vratite se na hrvatsku naslovnu stranicu



Zašto se Židovi i Arapi / muslimani mrze?