Šta je Biblija?




Pitanje: Šta je Biblija?

Odgovor:
Reč „Biblija“ potiče od latinske i grčke riječi koja znači „knjiga“, što je odgovrajuće ime za nju pošto je Biblija knjiga za sve ljude, za sva vremena. To je knjiga drugačija od svih ostalih, kategorija sama za sebe.

Biblija se sastoji od 66 knjiga. One uključuju knjige zakona kao što su Levitski zakonik i Ponovljeni zakon, historijske knjige kao što su Ezra i Djela apostolska, knjige poezije kao što su Pslami i Knjiga propovjednika; proročke knjige kao što su Izaija i Otkrivenje; biografije, kao Evanđelje po Mateju i Ivanu; i poslanice (formalna pisma) kao što su poslanice Titu i Hebrejima.

Autori
Oko 40 različitih ljudi je pisalo Bibliju i to u periodu od 1500 godina. Autori su bili kraljevi, ribari, sveštenici, pripadnici vlasti, seljaci, pastiri i doktori. Iz sve ove raznolikosti izvire nevjerovatno jedinstvo, sa zajedničkim temama koje provejavaju kroz cijelu knjigu.

Jedinstvo Biblije postoji zbog činjenice da ona ima jednog autora, samog Boga. Ona je „bogonadahnuta“ (2. Timoteju 3:16). Ljudi su pisali tačno ono što je Bog želio da napišu i ishod je bio sveta Riječ Božija (Psalam 12:7; 2. Petrova 1:21).

Podjele
Biblija se dijeli na dva glavna dijela: Stari i Novi zavjet. Ukratko, Stari zavjet je priča o narodu, a Novi, priča o Čovjeku. Kroz narod je Bog doveo Čovjeka —Isusa Krista—na svijet.

Stari zavjet opisuje osnivanje i održanje izraelskog naroda. Bog je obećao da će iskoristiti Izrael da blagoslovi cijeli svijet (Postanak 12:2-3). Kada je Izrael bio ustanovljen kao narod, Bog je podigao porodicu u okviru te nacije kroz koju će doći blagoslov: Davidovu porodicu (Psalam 89:4, 5). Tada je od Davidove porodice bio obećan Čovjek koji će donijeti obećani blagoslov (Izaija 11:1-10).

Novi zavjet daje detalje o dolasku obećanog Čovjeka. Njegovo ime je Isus, i On je ispunio starozavjetna obećanja svojim savršenim životom, umro da postane Spasitelj i ustao iz mrtvih.

Centralna ličnost
Isus je centralna ličnost u Bibliji, cijela knjiga u suštini govori o Njemu. Stari zavjet predviđa Njegov dolazak i sprema pozornicu za njegov ulazak u svijet. Novi zavjet opisuje njegov dolazak i Njegovo djelo da donese spasenje u naš grešni svijet.

Isus je više od historijske ličnosti, ustvari, On je više od čovjeka. On je Bog u tijelu i Njegov dolazak je bio najvažniji događaj i historiji svijeta. Sam Bog je postao čovjek kako bi nam dao jasnu, razumljivu sliku onoga ko je On. Kakav je Bog? On je kao Isus; Isus je Bog u ljudskom obliku. (Ivan 1:14, 14:9).

Kratak pregled
Bog je stvorio čovjeka i stavio ga u savršeno okruženje. Ipak, čovjek se pobunio protiv Boga i otpao od onog što je Bog namjeravao da on bude. Bog je prokleo svijet zbog grijeha ali odmah je pokrenuo plan da obnovi čovječanstvo i svu tvorevinu u prvobitnu slavu.

Kao dio Božijeg plana otkupljenja Bog je pozvao Abrahama iz Babilona u Kanaan (oko 2000 g. p.n.e.). Obećao je Abrahamu, njegovom sinu Izaku i unuku Jakovu (koji se zvao i Izrael) da će blagosloviti svijet preko njegovih potomaka. Izraelova porodica je emigrirala iz Kanaana u Egipat, gdje su izrasli u narod.

Oko 1400. g. p.n.e. Bog je vodio Izraelove potomke iz Egipta pod direktnim Mojsijevim vođstvom i dao im je obećanu zemlju, Kanaan. Kroz Mojsija je Bog Izraelu dao Zakon i načinio je zavjet s njima. Ako ostanu vjerni Bogu i ne odu u idolopoklonstvo okolnih naroda, prosperiraće. Ako ostave Boga i okrenu se idolima, Bog će uništiti njihov narod.

Oko 400 g. kasnije, tokom vladavine Davida i njegovog sina Salomona, Izrael je postao veliko i moćno kraljevstvo. Bog je obećao Davidu i Salomonu da će njihov potomak vladati kao vječni kralj.

Nakon Salomonove vladavine, izraelski narod se podijelio. Deset plemena na sjeveru su dobila naziv „Izrael“, i oni su postojali 200 godina prije nego što im je Bog sudio zbog idolopoklonstva. Asirija je osvojila Izrael oko 712. g. p.n.e. Dva plemena na jugu dobila su ime „Juda“ i trajali su malo duže, ali su na kraju i oni okrenuli leđa Bogu. Babilon ih je okupirao oko 600. g. p.n.e.

Oko 70 godina kasnije, Bog je milostivo doveo ostatak zarobljenika nazad u njihovu zemlju. Jeruzalem, glavni grad, bio je obnovljen oko 444.g. p.n.e. i Izrael je ponovo uspostavio nacionalni identitet. Tako se završava Stari zavjet.

Novi zavjet počinje nekih 400 godina kasnije, rođenjem Isusa Krista u Betlehemu. Isus je bio nasljednik koji je bio obećan Abrahamu i Davidu, onaj koji će ispuniti Božiji plan za otkup čovječanstva i obnavljanje tvorevine. Isus je vjerno upotpunio svoje djelo – umro je za grijehe i ustao iz mrtvih. Kristova smrt je osnova novog zavjeta sa svetom. Svi koji imaju vjeru u Isusa biće spašeni od grijeha i vječno će živjeti.

Nakon uskrsnuća, Isus je poslao svoje učenike da svuda šire novost o Njegovom životu i Njegovoj moći da spasi. Išli su u svim pravcima, šireći dobru vijest o Isusu i spasenju. Putovali su preko Male Azije, Grčke i cijele rimske imperije. Novi zavjet se završava proroštvom o Isusovom povratku da sudi onima koji ne vjeruju i oslobodi tvorevinu od prokletstva.



Vrati se na bosansku stranu



Šta je Biblija?