Koji je pogled preterista na posljednja vremena?




Pitanje: Koji je pogled preterista na posljednja vremena?

Odgovor:
Preteristi interpretiraju knjigu Otkrivenja kao simboličnu sliku crkvenih konflikta, a ne kao objašnjenje onoga što će se desiti na kraju vremena. Preterizam poriče da se veći dio knjige Otkrivenja proročki odnosi na budućnost. Do nekog stepena, ovaj pogled kombinuje alegoričnu i simboličnu interpretaciju sa konceptom da se Otkrivenje ne bavi određenim događajima iz budućnosti. Pokret preterista u osnovi uči da su sva proroštva u Novom Zavjetu, koja su vezana za posljednja vremena, ispunjena 70.g., kada su Rimljani napali i uništili Jeruzalem i Izrael.

Pisma crkvama u 2. i 3. poglavlju Otkrivenja su pisana konkretnim crkvama u prvom vijeku i ona mogu praktično da se primijene na crkve danas. Međutim, poglavlja 6-22, ako se tumače na isti način kao i ostala biblijska proroštva, se odnose na događaje koji još uvijek pripadaju budućnosti. Ne postoji razlog da se proroštva Otkrivenja tumače alegorijski. Proroštva koja su se ispunila, ispunila su se bukvalno. Na primjer, svi stihovi iz Starog Zavjeta koji su predvidjeli prvi Kristov dolazak su se ispunili bukvalno u Isusu. On je došao u momenat kad je i predviđeno da dođe (Danijel 9:25,26). Rodio se od djevice (Izaija 7:14). Patio je i umro za naše grijehe (Izaija 53:5-9). Ovo je samo par primjera od stotine proroštava iz Starog Zavjeta koje je Bog dao prorocima, a koja su zabilježena u Pismu i koja su se ispunila bukvalno. Jednostavno nema smisla pokušavati neispunjena proroštva svrstavati u alegoriju ili tumačiti ih na bilo koji drugi način, osim onog kako je napisano.

Pored toga, preterizam je u potpunosti nedosljedan u svojoj interpretaciji knjige Otkrivenja. Prema preterističkom pogledu na posljednja vremena, poglavlja 6-18 su simbolična i alegorična, bez objašnjavanja stvarnih događaja. Kakogod, 19. poglavlje, prema njima, treba da se razumije bukvalno. Isus Krist će se bukvalno i fizički vratiti. Zatim, 20. poglavlje ponovo tumače alegorijski, dok su poglavlja 21 i 22 bukvalna, bar dijelom, u tome da će zaista postojati novo nebo i nova zemlja. Niko ne poriče da Otkrivenje sadrži zapanjujuće i ponekad konfuzne vizije. Ne poriče se ni to da ono opisuje neke stvari figurativno. Ipak, svojevoljno poricanje bukvalnosti njegovih pojedinih dijelova znači uništiti osnovu bukvalnog tumačenja bilo koje knjige. Ako su pečati, trube, čaše, svjedoci, 144 000, zvijer, lažni prorok, hiljadugodišnje kraljevstvo, itd. alegorični ili simbolični, po kojoj osnovi tvrdimo da drugi Kristov dolazak i nova zemlja treba bukvalno da se shvate? To je slaba tačka preterizma – ostavlja tumačenje Otkrivenja onome koji tumači. Umjesto toga, mi treba da ga čitamo, vjerujemo u to i poslušamo – bukvalno i tačno.



Vrati se na bosansku stranu



Koji je pogled preterista na posljednja vremena?